MWAITIRA AM TAI N ONGONGO AE TE KUKUREI MA NAKORAOIN TE MAIU E BOTO I AONI MWAITIN TE BWAI KE TE KAUBWAI? Ibukin anne, mirion ma mirion ake a a mwakuri i nanon aoa aika bati ibukini kabatiaan aia mwane. Ma e teimatoa te kukurei n te mwane ao te bwai? Tera ae e a tia n noraki?

E oti n te Journal of Happiness Studies bwa ngkana a reke kainnanora, ao e a aki naba tau te mwane ae bati ibukini kukureira ke marurungira. Ma te kangaanga raoi tiaki te mwane. E taku te kaongora n te maekatin ae te Monitor on Psychology bwa kani karekean [te mwane] e irekereke ma te aki kukurei.” Anne naba te taeka n reirei ae taekinaki n te Baibara e kaania uoua te nga te ririki n nako ae kangai: “Teuana mai buakoni wakaani baika bubuaka ni kabane bon tangiran te mwane, ao ngkana a uaiakina karekean te aeka n tangira aei tabemwaang . . . ao a ewariia ni maraki aika bati.” (1 Timoteo 6:9, 10) Tera ae e kona n nanonaki ni maraki akanne?

TE RARAOMA AO TE NIBWARA IBUKINI KAWAKINAN TE KAUBWAI. “E matu raoi te aomata ae beku, e ngae ngke e kana ae uarereke ke ae bati, ma e aki reke matun te aomata ae kaubwai ibukin ana bwai aika bati.”—Te Minita 5:12.

TE BWARANNANO NGKANA E AKI REKE TE KUKUREI AE KANTANINGAAKI. E kona n reke te aki kukurei ibukina bwa e aki kona n rauaki te aomata ae bwarua te mwane. “E aki kona n rauaki n te tirewa te aomata ae tangira te tirewa, ao e aki naba kona n rauaki n te mwane te aomata ae tangira te kaubwai.” (Te Minita 5:10) E kona naba tangiran te kaubwai ni kaira temanna bwa e na kabuai baika kakawaki aika kona ni karekea te kukurei nakoina, n aroni karekean ana tai ma ana utu ao raoraona, ke uaiakinani bwaai n taamnei.

TE NANOKAWAKI AO TE MARAKINNANO NI KERIKAAKIN KE AKI NAKORAOIN TE MWANE KE TE KARINIMWANE. “Tai kabanea korakoram ibukini karekean te kaubwai. Katokia ao kaota te ataibwai. Ngkana ko kamwataua taraana, ao bon akea ikekei, bwa ane a na riki baina ni kiba n aron te ikare ao e na kiba nako.”—Taeka N Rabakau 23:4, 5.

TE RAUNNANO. “Ti aki uabwai nako aon te aba, ao ti aki kona naba n uabwai mai aon te aba. Mangaia ae ngkana iai kanara ma kunnikaira, ao a na rau nanora ni baikai.” (1 Timoteo 6:7, 8) Aomata aika rau nanoia a aki kabinekaau ke ni ngurengure, ao a aki bakantang. A kamanoia man te raraoma ao te rawawata ngkai a aki tangiri baika a aki kona ni kabooi.

TE TITUARAOI. “E kakukurei riki te anga nakon te anganaki.” (Mwakuri 20:35) A kukurei aika a tituaraoi ngkai a kani kakakukureiia aomata, e ngae ngke e karako aia tai ao korakoraia ae a kona n anga. A rereke irouia baika aki kona ni kabooaki n te mwane n aron tangirakia, karineakia, ao raoraoia ni koaua ake a tituaraoi naba!—Ruka 6:38.

MOANIBWAIAIA AOMATA AO TIAKI BWAAI. “E raoiroi riki te raurau ae kanoana aroka aika kakanaki ae irianaki n te tangira, nakon te kao mwaane ae kamarikaaki ae irianaki n te riribai.” (Taeka N Rabakau 15:17) Tera te reirei iai? E kakawaki riki te reitaki ae boto i aon te tangira nakon te kaubwai. Ao e kakawaki naba te tangira ibukin reken te kukurei n aron ae ti na noria imwina.

Sabina bon te aine ae kaain Amerika Maiaki ae nori kakawakini booto n reirei man te Baibara. E kitanaki neiei irouni buuna ao e a kekeiaki ni karekei kainnanona ma natina aine aika uoman. Iai uoua ana mwakuri ni kareketianti ao e katoabong n uti n te aoa 4:00 a.m. N aki ongea ribwan ana tai Sabina, ma e motinnanoia bwa e na reiakina te Baibara. Tera mwina?

E tiku n arona ana karekemwane, ma e a nakoraoi riki arona n iangoa te maiu! N te katoto, e a kukurei n ataakini kainnanoan te Atua irouna. (Mataio 5:3) A a reke raoraona ni koaua i buakoia raao n te onimaki. Ao e a nora kakimwareirein te anganga n arona n tibwaa reireiana nakoia aomata.

E kangai te Baibara: “E kakoauaaki wanawanan te aomata man [uaan] ana mwakuri.” (Mataio 11:19; kabwarabwara mai nano) Ngaia are te raunnano ao te tituaraoi boni baika eti aika riai ni karaoaki n ikotaki ma moanibwaiaia aomata ao tiaki bwaai!