KAKAIRI N AIA ONIMAKI | NOA

E Kawakinaki ao ni ‘Kamaiuaki ma Raona Ake Itiman’

A BOTAKI n tekateka Noa ma ana utu ngke e a tabe ni bwaka ni korakora te karau. Kataamneia aron taraan ubuia ake a oota n tauran te nenea, a bane ureni mataia ngke a kakauongo tangitangini bwakan te karau i aon taubukin te aake ao rebwerebwen oon rarikina n taari. E boni bae n rangi ni kanakonano aron tangitangina.

Ngke e tabe n tarai ubuia ana utu Noa ake e tangiriia ae buuna ae kakaonimaki ma natina mwaane naba aika teniman ma buuia ake a boutokaia, akea te nanououa bwa e boni bae n rangi ni kakaitau. Bon te tai ae rangi ni kakamaaku ae tuai man rinanona te botannaomata, ma e aki maaku Noa ibukina bwa a bane ni mena irarikina n te tai anne aomata ake e rangi n tangiriia. A bane ni maiu ao akea te bwai ae riki nakoia. Ni koauana, e tataro ni kakaitau ma ana utu ni kanenea bwanaana n te aro are a na kona n ongo ribuakon te karongoa ae rangi ni korakora.

E rangi ni korakora ana onimaki Noa. Ngaia are ibukin aei, e a kaungaaki Atuana ae Iehova bwa e na kamanoa ma ana utu. (I-Ebera 11:7) Ma a aikoa kainnanoa te onimaki ngke e a moanna n toki bwakan te karau? Ni kaitaraan anne, a bae ni kainnanoa te onimaki n te tai naba anne ibukini kaitaraani boong aika kangaanga ake imwaia. E kona naba n taekinaki anne ibukira n taai ni kangaanga aikai. Ngaia are ti riai n ataia bwa tera reireiara man ana onimaki Noa.

“ANGAUN TE NGAINA AO ANGAUN TE BONG”

E teimatoa ni bwaka ni korakora te karau i tinanikun te aake “angaun te ngaina ao angaun te bong.” (Karikani Bwaai 7:​4, 11, 12, BG) E ririkirake n iabuti rake te ran. Ao ibukin anne, e a ataia Noa bwa titeboo te tai are e kamanoia iai aika raoiroi Atuana ae Iehova ao ni katuuaaeia aika bubuaka.

E toki te karitei are e riki i buakoia anera n te Ieka. A bati anera ake a a tia ni kaririaki n aroaron Tatan n iangoia i bon irouia ao a kitan “oini mwengaia ae riai” i karawa ao ni wene n taanga ma ainen aon te aba ao ni karikiia natiia aika a kaokoro aika Nebirim. (Iuta 6; Karikani Bwaai 6:4) Bon akea te nanououa iroun Tatan bwa e onrake nanona n te kukurei ngke e a butanako te mwakuri ni karitei, ike a a kabarekaaki iai te botannaomata ae ana karikibwai Iehova aika rangi ni kakawaki i aon te aba.

E ngae n anne ngke e tabe ni kekerake te ieka ae te ran, a a kairoroaki anera ake a karitei bwa a na kaaki rabwataia n aomata ao n okira karawa ao n aki kona ni manga okiri rabwataia n aomata. A kitania buuia ao natiia bwa a na mate n te ieka ae te ran n ikotaki ma te botannaomata anne.

Man ana bong Enoka ae kaania itiua te tienture imwaina riki, e kauringia te botannaomata Iehova bwa E na kamaunaia aomata aika buakaka ake a rawa ni karaoa nanon te Atua. (Karikani Bwaai 5:24; Iuta 14, 15) Ao man te tai anne, a a rikirake ni buakaka aomata, a urua te aonnaba ao ni kaonna ni mwakuri n tiritiri. A a boni mate ngkai. A kukurei Noa ma ana utu ni mateia te koraki akanne?

A aki! Ao e aki naba Atuaia ae nanoanga. (Etekiera 33:11) E a tia Iehova ni karaoa ana kabanea ni kona ni kamaiuia aika rangi ni bati. E a tia ni mwiokoa Enoka ibukini kauringaaia aomata ao e a tia naba n mwiokoa Noa bwa e na kabaa te aake. A a tia n noraki Noa ma ana utu irouia aomata ni kakorakoraia ni kabaa te aake ae totoakaei anne i nanon ririki aika rangi ni bati. Te bwai ae kakawaki riki, e tua Iehova nakon Noa bwa e na riki bwa te “tia uarongorongoa taekan te raoiroi.” (2 Betero 2:5) N aron Enoka are e maiu mai mwaina, e  kauringia aomata taekan te motikitaeka are na roko nakoia te botannaomata. Ao tera aroia nakon te kauring anne? E taekina naba anne imwina riki Iesu are e nori mai karawa bwaai ni kakoaua ibukia aomata ake n ana bong Noa ni kangai: “A aki muti ni karokoa rokon te ieka n uotiia nako ni kabane.”​—Mataio 24:39.

Iangoia bwa e na tera aron Noa ma ana utu ni moani boong ake 40 imwin kainakin mataroan te aake iroun Iehova. Ngke e tabe ni bwaka ni korakora te karau i aon te aake man te bong teuana ma teuana, a bae naake waniman ni kanakoraoi bwaai tabeua ae tararuaakin temanna ma temanna, kamwengaraoan aia tabo ni matu ao ai taraakini kainnanoia maan ake raoia n te aake. Ma n te tai naba arei, e a ruru ao ni mwainging te aake ae totoakaei. E a boni kakammwakuri ngkai! E tabe ni beibeti te aake man rikiraken iabutin te ran ni karokoa e a “beti rake mai aon te aba.” (Karikani Bwaai 7:​17, BG) Ai boni kamimira noran ana mwakuri ae Moan te Mwaaka te Atua ae Iehova!

E boni bae ni kakaitau Noa tiaki tii ibukini kamaiuana ma ana utu, ma ibukin naba ana nanoanga Iehova ni kabonganaaia bwa a na kauringia aomata ake a mate i tinanikun te aake. N te tai anne, e taraa n aki uaana aia kakorakora i nanon ririki akanne. A bon rawa aomata n ongora! Karaua iangoia, e bae n iai tarin Noa, mwaanena, ai natina mwaane ao aine ake a maiu imwain rokon te Ieka ma akea mai buakoia ae ongora irouna i rarikia kaain ana utu. (Karikani Bwaai 5:30) Ma ngkai a a mano raoi aomata ake waniman akekei i nanon te aake, a rau nanoia n ururingan taai ni kabane ake a a tia ni kauringia iai aomata bwa e aonga n reke kamaiuaia.

E bon aki bibitaki Iehova ni moa man ana bong Noa. (Maraki 3:6) E kabwarabwaraa Iesu Kristo bwa ai aron “ana bong Noa” ara bong aikai. (Mataio 24:37) A kanikinaeaki ara bong aikai bwa boong aika e na bati iai te kangaanga ni karokoa tokina ni kamaunaakin te waaki ae buakaka ae ngkai i aon te aba. Ni boong aikai, a taekina naba te rongorongo ni kauring ae aron aio ana aomata te Atua nakoia aomata nako ake a kan ongora. Ko na butimwaea te rongorongo anne? Ngkana ko a tia ni butimwaea rongorongon te koaua ibukin te kakamaiu anne, ko na uataboa tibwaakina nakoia aomata nako? A katea te katoto ibukira ni kabane Noa ma ana utu.

‘KAMAIUAIA RINANON TE RAN’

Ngke e tabe ni beibeti te aake i marawa, a a bon ongo naake i nanona karongoaan ao tangitangini kain  te aake aika totoakaei. E raraoma Noa ibukin rietatan naao ke uruakin te aake? E aki. A kona n rio aeka n iango akanne irouia aika nanokokoraki n ara bong aikai, ma bon akea anne iroun Noa. E taekinaki ae kangai n te Baibara: “Ibukin ana onimaki Noa . . . e [a] kabaa te aake.” (I-Ebera 11:7) E onimakina tera? E a tia Iehova ni karaoa te berita ae te boraraoi ae riai bwa a na kamaiuaki man te Ieka Noa ma raona ni kabane. (Karikani Bwaai 6:​18, 19) E aki kona ngkanne ni kamatoaa te aake bwa e na aki uruaki Teuare e karika te iuniweeti, te aonnaba ma bwaina ni kabane aika maiu i aona? E boni kona! E onimakina raoi Iehova Noa bwa e na kawakina Ana berita. Ao e boni koaua anne bwa e “kamaiuia rinanon te ran” ngaia ma ana utu.​—1 Betero 3:20.

E a roko n tokina bwakan te karau imwin 40 te bong ao 40 te ngaina. E riki anne tao n Ritembwa 2370 B.C.E n ara karenta. Ma e bon raroa tokin mimia n aia boborau te utu ake n te aake. E beibeti te aake tii ngaiia ma bwaai ake a maiu ake i nanona i nanoni marawa i aon taubukini maunga. (Karikani Bwaai 7:​19, 20) Ti kona naba n iangoa aron Noa ni bairea raoi karaoan te mwakuri ae rawawata riki aio ma natina mwaane aika Tem, Am ao Iabeta bwa a aonga n tararuaia raoi maan ni kabane bwa a na kaamwarakeaki, a kaitiakaki ao ni marurung. Ni koauana, e karaoa anne te Atua are e kairiia naba maan ni kabane ake a moaanti bwa a na rin n te aake ao n tiku n aron anne ni karokoa tokin te Ieka. *

E teretere raoi bwa e kawakin Noa rongorongoni baike a riki ake e korei. E koreaki n te rongorongo anne te tai are e moani bwaka iai te karau ao tokina. E kaotaki naba iai taonakinakon te aonnaba n te ran i nanon 150 te bong. Ao ni kabaneana, moan ikinakon raan. E koro te aake i aoni “maungan Ararata” ae Turkey ni boong aikai, ae te bong ae rangi ni ururingaki. Tao e riki anne n Eberi 2369 B.C.E. A kaoti taubukini maunga, 73 te bong imwin anne n Tun. Tenua te namwakaina imwin anne n Tebetembwa, e a iangoia Noa bwa e na kanakoi tabeua rabunan te aake ke taubukina. Ni koauana, a kakabwaiaaki man te mwakuri korakora anne, bwa e a kona n rin te ang ae boou ao te ota i nanona. E moana naba tuoan tinaniku Noa imwain riki aei n taraia bwa e a nakoraoi ao n tau ni maekanaki. E kakibanakoa te reeben are e kikibanako ao n okioki tao n toka i aon te aake n ana tai ni mwamwananga. Imwina riki, e a manga kakibanakoa te taobe are e okioki ni kawaria ni karokoa are e a reke raoi nnena n tiku ni matu.​—Karikani Bwaai 7:24–8:13.

Akea te nanououa n ana babaire Noa bwa e kaatuua riki ana iango ni bwaai n taamnei nakoni mwiokoana ake tabeua. Ti kona ni kataamneia aron te utu aei n aroia ni katoatai n ikoikotaki n tataro ao ni maroroakina kamanoaia iroun Tamaia are i karawa. E bon onimakinaki Iehova iroun Noa ibukini babaire ni kabane aika kakawaki. E ngae ngke e noria Noa bwa e a boni “mwau” aon te aba imwin tokaia n te aake n te maan ae raka i aon teuana te ririki, ma e teimatoa n aki kauka te mataroa ao n aki kaotinakoia kaain te aake. (Karikani Bwaai 8:​14, BG) E bon aki karaoa anne bwa e tataningaa te taeka mairoun Iehova!

E reke reireiaia aika bati atun utu ni boong aikai mairoun te aomata ae kakaonimaki anne. E babaire raoi, e mwamwakuri, e taotaonakinnano ao e kamanoia ni kabane naake a mena i aan ana tararua. Ma ae kakawaki riki, e moanibwaia iaiangoan nanon Iehova ae te Atua i aoni bwaai ni kabane. Ngkana ti kakairi n ana onimaki Noa n itera nako akanne, ti na karekei iai kakabwaiaaia naake ti tangiriia ni kabane.

“OTI NAKO MAI NANON TE AKE”

N tokina, e a roko ana kaetieti Iehova. E tuanga Noa ni kangai: “Oti nako mai nanon te ake, ngkoe, ma buum, ma natim ma buuia natim.” A ongotaeka ao a moan otinako te utu anne ao a rimwiaki irouia maan ni kabane. N te aro raa? N te aro ae mangaongao? Tiaki ngaia anne! E taekinaki n te rongorongo bwa ‘a bane n otinako maan n aekaia nako man te aake.’ (Karikani Bwaai 8:​15-19, BG) Ngke a a roko i tinaniku Noa ma ana utu, a a nora te aonnaba ae rangi n itiaki ao a ikeikena angin te maunga ae boou ao n taratara nako mai aoni maungan Ararata. Ai akea Nebirim, te mwakuri n tiritiri, anera ake a karitei ao ai bon te botannaomata ni kabane are buakaka arei! * E a reke aia tai botannaomata ni moana te maiu ae boou.

 E bon ataa te bwai ae na karaoia Noa. E moanna man te taromauri. E katea te baonikarea ao ni kabonganai maan tabeua aika itiaki i matan te Atua ake a uotaki n te aake aika “kakaitiman” ao n angakarea iai nakon Iehova. (Karikani Bwaai 7:2; 8:​20, BG) E kakukureia Iehova te taromauri anne?

E kaekaaki anne n te Baibara n taeka aika raraoi aikai: “Ao Iehova E aroka te boi are boiarara.” E oneaki mwini marakin te Atua n te buakaka ao te tiritiri are kakaraoaki n te aonnaba irouia te botannaomata nakon te boi ae boiarara, ae namakinan te kukurei n noran te utu aika taan taromauri aika kakaonimaki i aon te aba ake a motinnanoia bwa a na karaoa nanona. E bon aki kantaningaiia Iehova bwa a na kororaoi. E reitaki riki n te kibu anne ni kangai: “E buakaka iangoan nanon te aomata man ana bong n ataei.” (Karikani Bwaai 8:​21, BG) Iangoa aron Iehova ni karababaa nako ana nanoanga ibukin te botannaomata.

E katoka rekeni kain aontano te Atua. N taai ake e riki iai te karitei iroun Atam ao Ewa, e taekina te rekenikai anne te Atua bwa e na kangaanga ribanaakina. E arana natina te mwaane Rameka bwa Noa ae tao nanon arana “te Motirawa” ke “te Kabebetenano” ao e taetae ni burabetinaki bwa e na kaira te botannaomata natina anne man te rekenikai arei nakon tain te motirawa. E bae ni moangare Noa ngke e a ataia bwa e a koro ngkai bukin te taetae ni burabeti anne ao e na kariki uaa aika bati riki aontano ngkana a kakorakoraia n ununiki. Maroaka are e a waekoa ni moana a na ununiki Noa!​—Karikani Bwaai 3:​17, 18; 5:​28, 29; 9:20.

N te tai naba anne, e angania kanoan Noa ni kabane Iehova tuua tabeua aika mataata mani bebete bwa a na kairiraki iai i nanoni maiuia n ikotaki naba ma tuua ibukin te tiritiri ao kabonganaan te raraa n te aro ae aki riai. E karaoa te berita te Atua ma te botannaomata ao ni beritanna bwa e na aki manga oki ni karokoa te ieka ni kamaunai baika a maiu ni kabane i aon te aba. Ibukini kakoauaan ana taeka, e angania te botannaomata Iehova te bwai ae kamimi ae noran nei wirara irouia bwa te kanikina. Man te tai arei ni karokoa ngkai ti a kauringaki n ana berita Iehova ae tatangira man noran nei wirara bwa e a anganira karauan nanora.​—Karikani Bwaai 9:​1-17.

Ngke arona bwa te otokaraki rongorongon Noa, e na bae n toki ni karakinan nei wirara anne. Ma bon te aomata ni koaua Noa ao e aki bebete aroni maiuna. N taai akekei, ngke a abwabwaki riki maiuia aomata ao e riai te mwaane ae kakaonimaki anne n nanomwaaka i nanon 350 riki te ririki ao e a korakora riki iai marakina n tienture akanne. E karaoa te bure ae kakaiaki imwin nimakin te kamangingi irouna n te tai teuana, ma e a kakaiaki riki ana bure anne ngke e a manga karaoa te bure ae rangi n rawawata tibuna te mwaane ae Kanaan are a a tuuraki iai ana utu. E abwabwaki maiun Noa ike e a kona n noriia kanoana ni karaoi naba aekani buure n aron te wene ni kimoa ao te tiritiri n ana bong Nimrota. Ni kaitaraan anne, e nora naba natina te mwaane ae Tem ni karaoa te katoto ae rangi n tamaroa ibukin ana onimaki nakoia ana utu.​—Karikani Bwaai 9:​21-28; 10:​8-11; 11:​1-11.

Ti riai n teimatoa n nanomwaaka ni kaaitarai kangaanga n aron Noa. Ti riai n teimatoa ni kakaonimaki n aron Noa ngkana a aki mutiakina te Atua ae koaua aomata ake i rarikira ke a boni katoka aia beku ibukina. E rangi ni kakawaki iroun Iehova te nanomwaaka anne ibukin te onimaki. Bwa e taku Iesu Kristo: “Ane nanomwaaka ni karokoa te toki ao e na kamaiuaki.”​—Mataio 24:13.

[Kabwarabwara mai nano]

[Taamnei n iteraniba 12]

[Taamnei n iteraniba 13]

E boni biririmoa Noa ni kaira te taromauri n utu n taai aika rangi ni kangaanga

[Taamnei n iteraniba 15]

A otinako man te aake Noa ma ana utu nakon te aonnaba ae itiaki