Ehecha oĩva pype

Ehecha oĩva pype

¿OÑEHUNDÍTAPA ÑANE PLANÉTA?

Pe áire

Pe áire

PE ÁIRE reheʼỹ ndaikatúi jaiko, péro ndahaʼéi jarrespira hag̃uánte ideprovéchova, síno avei pe áire oservi de eskúdo ñane planétape ani hag̃ua pe kuarahy ñandeperhudika. Pe áire reheʼỹ roʼyeterei vaʼerãmoʼã ha ñañekonhelapáta kuri.

Ñande áire oñekontamina

Pe kontaminasión del áire ningo ikatu ogueru tuichaiterei perhuísio ñane planétape, pe Organisación Mundial de la Salud heʼi voi el 1 por ciéntonte enterove umi héntegui orrespiraha áire ipotĩva.

Pe kontaminasión del áire káusare ikatu jareko kánser de pulmón, ndajarrespiraporãvéi ha ñanderasy ñane korasõme. Ojekalkula voi káda áño omanoha siete millón de persónarupi pe kontaminasión del áire káusare.

Ñane planéta oĩ preparádo siémpre ojeikove hag̃ua pype

Ñane planéta ningo oĩ preparádo siémpre oreko hag̃ua áire potĩ enterovépe g̃uarã. Péro upéva osegi hag̃ua upéicha, umi hénte ndoikói vaʼerã okontamina rasapa pe áire. Jahechamína mbaʼéichapa ñane planéta omopotĩ pe áire.

  • Umi kaʼaguy ningo oreko pe kapasida oipyte hag̃ua dióxido de karvóno. Oĩ kaʼaguy oñeformáva umi mar kóstape ha koʼãichagua lugárpe oñehenói manglares. Péro heta hénte ndoikuaái koʼãichagua kaʼaguy orekoha pe kapasida oipyte hag̃ua pe dióxido de karvóno 10 vése mas umi ótro kaʼaguýgui. Upévare koʼãichagua lugár iñimportanteterei ñane planétape g̃uarã.

  • Oĩ estúdio ohechaukáva oĩha álga michĩetereíva, por ehémplo pe Kelp, oipytéva dióxido de karvóno ha oraháva oñotỹ pe mar ruguápe. ¿Mbaʼéichapa oiko upéva? Umi kelp rogueʼi henyhẽte áiregui upévare ikatu oviaha mombyryeterei ovevýivo pe y ári. Pe Kelp rogue oho rire mombyry pe oríllagui okapu, pe álga rogue oñeundi ha oho opyta pe mar ruguaitépe. Upépe oraha hendive pe dióxido de karvóno ha ojekalkula voi opytaha upépe heta síglore.

  • Oikórõ guare pe pandémia de COVID-19 ojehechakuaa pe ñane atmósfera ikatuha tuicha ojerrekupera jey pe kontaminasióngui. ¿Mbaʼéichapa oiko kuri upéva? Áño 2020-pe heta fávrika nombaʼapovéi ha hetaiterei veíkulo nosẽvéi umi kállere, upévare menoiteve oñekontamina ha pe áire jarrespiráva ipotĩve. Heta paíspe oñekontrola kuri pe kalida del áire pe pandémia aja, ha mas del 80 por ciento ohechakuaa tuichaiterei omehora hague oñepyrũ rire pe kuarenténa, péicha heʼi pe Informe Mundial sobre la Calidad del Aire 2020.

¿Mbaʼépa ojejapo oñesolusiona hag̃ua upe provléma?

Jaipurúramo visikléta menove ñakontamináta pe áire.

Umi autorida ojopy oikóvo umi emprésa tuichávape ani hag̃ua oipurueterei umi gas okontamináva pe áire. Umi sientífiko káda día odeskuvrive avei mbaʼépa ikatu ojejapo ipotĩ jey hag̃ua pe áire. Por ehémplo ohechakuaa hikuái umi mikróvio ikatuha omopotĩ pe áire oñekontamináva. Umi expérto orrekomenda jaguatave térã jaipuru hag̃ua visikléta jaipuru rangue veíkulo. Heʼi avei hikuái ani hag̃ua jaipurueterei elektrisida ñande rógape.

Saʼive hag̃ua pe kontaminasión, heta goviérno omeʼẽ la héntepe umi kosina menove okontamináva. Péro oĩ gueteri heta ndoguerekóiva koʼã mbaʼe.

Péro ndahaʼéi upévante la tekotevẽva jajapo, upéicha heʼi peteĩ infórme ojapo vaʼekue unos kuánto organisasión internasionál áño 2022-pe, umíva apytépe oĩ pe Organización Mundial de la Salud ha pe Banco Mundial.

Upe infórme heʼi áño 2020-pe haimete alamita umi hénte oĩva ko múndope oipuru hague umi mbaʼe okontamináva pe áire oñekosina hag̃ua. Upéva oiko pórke heta lugárpe la hénte imboriahu ha ndaikatúi ojogua peteĩ kosina térã ndaikatúi oipuru ótra kósa nokontamináiva pe áire.

¿Mbaʼe esperánsapa omeʼẽ la Biblia?

“Jehová hína pe Dios verdadéro, haʼe ojapo vaʼekue yvága. Ñandejára Tuichaitéva oipyso pe yvága. Haʼe ojapo ko yvy ha ojapo avei opa mbaʼe oprodusíva ko yvy. Haʼe omeʼẽ umi héntepe pe áire orrespira hag̃ua ha omeʼẽ entérope hekove oikove hag̃ua” (Isaías 42:5).

Ñandejára okrea vaʼekue pe áire, ha haʼe ojapo vaʼekue entéro mbaʼe ikatu hag̃uáicha pe áire siémpre ipotĩ. Ndaipóri ótro ipoderosovéva chugui ha haʼe ñanderayhueterei. Upévare, ¿ndépa ere Ñandejára ojapotaha álgo ikatu hag̃uáicha osolusiona pe kontaminasión del áire? Ehechamína ko rrevístape pe artíkulo hérava, “Ñandejára opromete ñane planéta iporãmba jeytaha”.