Bibličari priznaju da se Božje ime napisano u obliku tetragrama (יהוה) javlja gotovo 7000 puta u izvornim tekstovima hebrejskog dijela Biblije. No mnogi smatraju da tog imena nije bilo u izvornom tekstu grčkog dijela Biblije. Zbog toga se u većini suvremenih prijevoda “Novog zavjeta” ne koristi Božje ime, Jehova. Čak i u citatima iz hebrejskog dijela Biblije u kojima se nalazi tetragram mnogi prevoditelji zamjenjuju Božje ime titulom “Gospodin” ili “Gospod”.

Prevoditelji Biblije Novi svijet nisu se držali tog uvriježenog pristupa. Oni su u grčkom dijelu Biblije upotrijebili ime Jehova na ukupno 237 mjesta. Prilikom donošenja te odluke uzeli su u obzir dvije važne činjenice: (1) Rukopisi grčkih knjiga Biblije koji su danas dostupni nisu izvorni rukopisi. Iako u današnje vrijeme postoji na tisuće prijepisa grčkih knjiga Biblije, većina njih nastala je najmanje 200 godina nakon što su načinjeni izvorni rukopisi. (2) Dotad su prepisivači već počeli zamjenjivati tetragram grčkom riječi Kýrios, što znači “Gospodin”, ili su pak prepisivali rukopise u kojima je to već bilo učinjeno.

Odbor za prevođenje Biblije Novi svijet smatra kako činjenice jasno upućuju na zaključak da se tetragram nalazio u izvornim rukopisima grčkog dijela Biblije. Razmotrimo neke od tih činjenica.

• Prijepisi hebrejskih knjiga Biblije koji su postojali u vrijeme Isusa i njegovih apostola sadržavali su tetragram na svakom mjestu na kojem se on javlja u izvornom tekstu. U prošlosti je malotko osporavao tu tvrdnju. A nakon što su u Kumranu pronađeni prijepisi hebrejskog teksta Biblije koji potječu iz 1. stoljeća, otklonjena je svaka sumnja u to.

• U vrijeme Isusa i njegovih apostola tetragram se nalazio i u grčkim prijevodima hebrejskih knjiga Biblije. Učenjaci su stoljećima smatrali da tetragrama nije bilo u rukopisima Septuaginte, prijevoda hebrejskih knjiga Biblije na grčki. No sredinom 20. stoljeća bibličarima su pažnju privukli vrlo stari fragmenti prijepisa grčke Septuaginte koji je postojao još u Isusovo doba. Ti fragmenti sadrže Božje ime pisano slovima hebrejskog alfabeta. Stoga nema sumnje da su u Isusovo vrijeme prijepisi grčkih prijevoda hebrejskih knjiga Biblije sadržavali Božje ime. Međutim, značajniji prijepisi grčke Septuaginte koji su nastali u 4. stoljeću, primjerice Vatikanski i Sinajski  kodeks, više ne sadrže Božje ime u knjigama hebrejskog dijela Biblije (od Postanka do Malahije), iako se ono nalazi u starijim rukopisima. Zato nije nikakvo čudo što se u prijepisima svetih spisa koji potječu iz tog vremena Božje ime ne nalazi u “Novom zavjetu”, dijelu Biblije koji je izvorno pisan grčkim jezikom.

  Isus je u molitvi Bogu kazao: “Objavio sam tvoje ime ljudima koje si mi dao iz svijeta.” Osim toga, rekao je: “Obznanio sam im tvoje ime i obznanjivat ću ga”

• Grčke knjige Biblije svjedoče o tome da je Isus često koristio Božje ime i da ga je obznanjivao drugima. Jednom je prilikom u molitvi Bogu kazao: “Objavio sam tvoje ime ljudima koje si mi dao iz svijeta.” Osim toga, rekao je: “Obznanio sam im tvoje ime i obznanjivat ću ga” (Ivan 17:6, 11, 12, 26).

• Budući da su grčke knjige Biblije nadahnute Božjim duhom i da se nadovezuju na hebrejske knjige, ne bi bilo logično da se u njima odjednom prestane koristiti Jehovino ime. Sredinom 1. stoljeća učenik Jakov rekao je starješinama u Jeruzalemu: “Šimun je potanko ispričao kako je Bog prvi put obratio pažnju neznabošcima da bi među njima uzeo neke i načinio narod koji će nositi njegovo ime” (Djela apostolska 15:14). Te Jakovljeve riječi ne bi imale nikakvog smisla da u 1. stoljeću nitko nije znao Božje ime i da ga nije koristio.

• U grčkom dijelu Biblije Božje se ime javlja u skraćenom obliku. U Otkrivenju 19:1, 3, 4, 6 Božje se ime javlja kao dio izraza “Aleluja”. Taj izraz dolazi od hebrejske riječi koja doslovno znači “Hvalite Jaha!” “Jah” je skraćeni oblik imena Jehova. Mnoga imena koja nalazimo u grčkom dijelu Biblije u sebi sadrže Božje ime. Zanimljivo je da razna stručna djela kažu kako Isusovo ime znači “Jehova je spasenje”.

• Stari židovski zapisi pokazuju da su židovski kršćani koristili Božje ime kad su pisali grčke knjige Biblije. U Tosefti, zbirci židovskih usmenih zakona koja je dovršena krajem 3. ili početkom 4. stoljeća, spominju se grčke knjige Biblije koje su Židovi spaljivali na šabat. U tom djelu stoji: “Knjige evanđelista i knjige minima [što je vjerojatno naziv za kršćane židovskog porijekla] ne treba spašavati od vatre. Neka gore ondje gdje jesu, one i Božje ime koje se u njima nalazi.” U istom izvoru stoji da je rabin Josef Hagelili, koji je živio početkom 2. stoljeća, rekao kako drugim danima u tjednu Židovi trebaju  “izrezivati mjesta na kojima se u njima [smatra se da je riječ o grčkim knjigama Biblije] spominje Božje ime, pa te izreske pohraniti, a ostatak spaliti”.

• Neki bibličari priznaju da se Božje ime vjerojatno javljalo u citatima iz hebrejskih knjiga koji se nalaze u grčkom dijelu Biblije. U djelu The Anchor Bible Dictionary, pod temom “Tetragram u Novom zavjetu”, stoji sljedeće: “Postoje izvjesni dokazi da su pisci knjiga Novog zavjeta pisali Božje ime, Jahve, u obliku tetragrama u nekim ili svim citatima iz Starog zavjeta.” Bibličar George Howard napisao je: “Budući da se tetragram  tada još uvijek nalazio u hebrejskim knjigama Biblije prevedenim na grčki jezik kojima se služila rana crkva [odnosno u Septuaginti], razumno je vjerovati da su novozavjetni pisci prilikom citiranja iz hebrejskih knjiga zadržali tetragram u biblijskom tekstu.”

• Mnogi uvaženi prevoditelji koristili su Božje ime u svom prijevodu grčkog dijela Biblije. Neki od njih objavili su svoje prijevode puno prije nego što je prijevod Novi svijet ugledao svjetlo dana. Od 16. stoljeća do danas objavljeni su mnogi hebrejski prijevodi grčkog dijela Biblije u kojima se na mnogim mjestima  nalazi tetragram. Nadalje, 1574. poljski prevoditelj Szymon Budny objavio je svoj Nowy Testament, u kojem je koristio oblik “Jehowa”. Benjamin Wilson 18 je puta upotrijebio Božje ime u svom prijevodu grčkih knjiga Biblije na engleski, koji je objavljen 1864. Početkom 20. stoljeća španjolski prevoditelj Pablo Besson načinio je prijevod grčkog dijela Biblije u kojem je upotrijebio oblik Božjeg imena “Jehová” u Luki 2:15 i Judi 14. Osim toga, na preko 100 mjesta je u bilješkama uz pojedine retke napisao da bi se u njima trebalo nalaziti Božje ime. U njemačkom jeziku postoji najmanje 11 prijevoda grčkih knjiga Biblije u kojima se koristi ime “Jehovah” ili “Yahweh” te još četiri prijevoda u kojima se Božje ime navodi u zagradama nakon titule “Gospodin”. Više od 70 njemačkih prevoditelja koristilo je Božje ime u bilješkama ili komentarima biblijskog teksta. Božje ime može se naći i u nekim hrvatskim prijevodima grčkog dijela Biblije. Godine 1860. rimokatolički svećenik Ivan Matija Škarić u svom je Svetom pismu Staroga i Novoga uvita više puta upotrijebio Božje ime. Naprimjer, u njegovom prijevodu Marko 12:29 glasi: “Najprva je od svih zapovidih ova: slušaj Israele! Jehova je tvoj Bog, jedini Bog.” Godine 1895. katolički biskup Josip Stadler u svom je Svetom pismu Novoga zavjeta upotrijebio ime Jehova u komentaru Mateja 16:16. Osim toga,  neki prijevodi navode oblik “Jahve” u napomenama i komentarima biblijskog teksta, naprimjer Stvarnost/Kršćanska sadašnjost (1994.) i Jeruzalemska Biblija (1996.).

• U preko stotinu jezika postoje prijevodi koji sadrže Božje ime u grčkim knjigama Biblije. Božje ime često se koristi u prijevodima grčkog dijela Biblije na mnoge jezike kojima govore Europljani, Afrikanci, Azijci, američki starosjedioci i stanovnici tihooceanskih otoka. (Vidi popis na  stranicama 1742 i 1743.) Autori tih prijevoda Biblije odlučili su koristiti Božje ime iz razloga koji su vrlo slični ranije navedenima. Neki od tih prijevoda objavljeni su u novije vrijeme. Naprimjer, 1989. objavljen je prijevod grčkog dijela Biblije na batačkom jeziku indonezijskog plemena Tobe, u kojem se 110 puta koristi ime “Jahowa”. Godine 1999. izdan je prijevod grčkog dijela Biblije na rotumanskom jeziku, u kojem se u 48 redaka 51 put koristi ime “Jihova”.

Sve navedene činjenice jasno upućuju na zaključak da Božje ime, Jehova, treba vratiti u tekst grčkih knjiga Biblije. Prevoditelji Biblije Novi svijet to su i učinili. Oni duboko poštuju Božje ime i osjećaju strahopoštovanje prema Bogu i zato se ne usuđuju ukloniti iz prijevoda išta što se nalazi u izvornom biblijskom tekstu (Otkrivenje 22:18, 19).