Godine 1999. prosječni je Britanac prvi put potrošio više novca na proizvode i usluge vezane za razonodu nego na “hranu, stanarinu ili bilo koju drugu stavku tjednog obiteljskog budžeta”, izvještava londonski list Times. Godine 1968. samo je 9 posto ukupnih obiteljskih izdataka otpadalo na razonodu, dok danas na razonodu otpada 17 posto izdataka. Ekonomski stručnjak Martin Hayward kaže: “Budući da smo sada svi daleko imućniji nego prije, recimo, 30 godina, mnogi izdaci za razonodu koje se nekad možda smatralo luksuzom danas su po mišljenju većine ljudi osnovna potreba. Danas većina ljudi smatra da je godišnji odmor ‘potreba’, a ne ‘želja’. Neki čak smatraju da odlazak na odmor triput godišnje spada u osnovne potrebe.” Danas obitelji troše na videoopremu, audioopremu, televizore i kompjutere četverostruko više novca nego 1968. Ustvari, svako deseto kućanstvo ima pristup Internetu, a svako treće ima kompjuter.

Navika uzimanja kofeina da bi se nadvladalo pospanost u ranim popodnevnim satima može imati suprotan učinak, piše The New York Times. “Nakon uzimanja kofeina nastupa stanje tromosti”, kaže dr. James Maas, stručnjak za poremećaje sna sa Sveučilišta Cornell. “Minus na vašem računu spavanja neće se smanjiti umjetnim stimulansima.” Umjesto pauze za kavu Maas preporučuje kratak period spavanja koji, prema njegovim riječima, “uvelike povećava čovjekovu sposobnost da se koncentrira na detalje i donosi promišljene odluke”. Onaj tko malo odspava sredinom dana, recimo nepunih 30 minuta, može obnoviti snagu, a poslije se bez problema probudi i to mu ne smeta da se dobro naspava preko noći, piše Times. “Ne bi se smjelo osuđivati nekoga tko želi kratko odspavati preko dana”, kaže Maas. “Na takvo bi spavanje trebalo gledati kao i na svakodnevno razgibavanje.”

Prema rezultatima istraživanja koje je nedavno provedeno na inicijativu Evropskog vijeća mladih poljoprivrednika, “50 posto djece iz zemalja EU-a [Evropske unije] ne zna od čega se dobiva šećer, 75 posto (...) ne zna od čega se dobiva pamuk, a preko 25 posto djece vjeruje da pamuk raste na ovcama”. Osim toga, u Velikoj Britaniji i Nizozemskoj 25 posto djece u dobi od devet i deset godina vjeruje da se naranče i masline uzgajaju u njihovoj zemlji. Djeca obično nemaju priliku vidjeti poljoprivredne proizvode na selu, već ih viđaju u supermarketu, a o poljoprivredi uglavnom uče u školi. To su neki od mogućih razloga zbog kojih mnogim malim Evropljanima poljodjelstvo danas nije naročito privlačno zanimanje. Vijeće objavljuje: “U prosjeku bi se samo 10 posto djece iz zemalja EU-a ‘jako voljelo’ jednog dana baviti poljoprivredom.”

Faktori kao što su dulji radni dan, češća službena putovanja i elektronska razonoda, “koja nas povezuje praktički sa svim i svačim, samo ne s drugim ljudima”, štetno djeluju na prijateljstva, izvještava The Wall Street Journal. “Provođenje vremena s prijateljima ne smatra se nečim važnim, već alternativnom zabavom koja krade dragocjene sate ionako pretrpanog vremenskog rasporeda”, pišu novine. No onima koji zanemaruju prijateljstva moglo bi se dogoditi da kad ih snađe neka obiteljska tragedija “nemaju nikoga tko bi im pružio podršku”, kaže sociolog Jan Yager. S druge strane, razne studije upućuju na zaključak da osobe koje imaju dobre prijatelje obično imaju manje problema sa stresom i bolešću te čak mogu dulje živjeti. Journal piše: “Ključ je u tome da shvatite kako održavanje prijateljstava iziskuje dodatne napore, baš kao i održavanje ravnoteže između posla i obitelji.”

“Gojaznost je jedan od najozbiljnijih zdravstvenih problema s kojima se suočavaju djeca u Aziji”, upozorava dr. Chwang Leh-chii, upravitelj Udruženja dijetetičara u Taipeiu (Tajvan). U mnogim dijelovima Azije zabilježen je velik postotak gojazne djece, a problem je naročito izražen među dječacima te u urbanim sredinama, izvještava Asiaweek. Istraživanje koje je nedavno provedeno u Pekingu pokazalo je da preko 20 posto  učenika osnovne i srednje škole ima višak kilograma. Izgleda da mladi u Aziji provode sve više vremena gledajući televiziju i igrajući videoigre, kaže se u izvještaju. Što se može poduzeti? Prema Asiaweeku, rješenje problema nije samo u ograničavanju količine hrane koju djeca jedu već i u kombinaciji redovitog vježbanja i zdrave ishrane — u kojoj je voće i povrće zastupljenije nego visokokalorični međuobroci. Dr. Chwang nadalje kaže da je ključ uspjeha u tome da se fizičke aktivnosti učini zabavnima. No ako gojazna djeca ne promijene svoje životne navike, kaže se u izvještaju, mogla bi se suočiti s problemom visokog tlaka, bolestima jetre, dijabetesom i psihičkim smetnjama.

“Prema mišljenju tinejdžera, filmovi kao što su Terminator 2, Titanic i Ratovi zvijezda nude upečatljivija vjerska iskustva nego tradicionalne crkve”, izvještava londonski list The Independent. Dr. Lynn Clark, iz Centra za istraživanje masmedija na Sveučilištu u Coloradu, pitala je 200 mladih ljudi koji je film po svojoj temi najbliži njihovim vjerskim uvjerenjima. Mnogi su naveli Terminatora 2, u kojem se prikazuje borba između dobra i zla, a glavni lik dolazi iz budućnosti kako bi zaštitio dječaka koji će spasiti svijet. U svom izlaganju na konferenciji u Edinburghu (Škotska) dr. Clark je zaključila: “Danas mladi ljudi očekuju da će im Darth Vader i Dosje X pomoći da pronađu odgovor na pitanje o smislu života. Serija Dosje X privlačna je zbog toga što se bavi idejom o nekoj nepoznatoj sili koja vlada svemirom. Ona povlači pitanje o postojanju stvari koje znanost ne može objasniti. To je vjersko pitanje, pitanje na koje religija ne daje zadovoljavajuć odgovor.”

“Svaka popušena cigareta skraćuje čovjeku život za 11 minuta”, izvještava University of California Berkeley Wellness Letter. Prema tome, popušenih deset kutija cigareta skratilo bi mu život za dan i po, a svake godine u kojoj puši kutiju cigareta na dan život mu se skraćuje za gotovo dva mjeseca, kažu istraživači sa Sveučilišta u Bristolu (Engleska). Procjene tih znanstvenika temelje se na uspoređivanju očekivanog životnog vijeka pušača i nepušača. Istraživači su komentirali: “Te procjene pokazuju koliko je visoka cijena pušenja, a iznesene su na način koji je svakome razumljiv.”

U Ottapalamu (Indija) mladunce slonova uči se da slikaju držeći kist surlom. Borci za zaštitu prirode osnovali su Projekt za zaštitu azijskih slonova i razvoj njihove umjetnosti, a cilj im je da prodajom slika koje su naslikali slonovi sakupe novac za zaštitu tih životinja, izvještava The Indian Express. Izgleda da jedan šestogodišnji slon po imenu Ganesan naročito uživa u svojim “umjetničkim” pokušajima. Kad je raspoložen za slikanje, maše ušima i prihvaća kist od svog dresera. Ganesan ne voli da ga za vrijeme slikanja išta uznemirava te ga smeta čak i prisutnost ptica ili vjeverica. Nakon što napravi nekoliko šarolikih poteza kistom, Ganesan zastaje i izgleda kao da proučava svoje djelo. Međutim, ne reagiraju svi mladi slonovi povoljno na pokušaje da ih se pretvori u “umjetnike”. Neki pokazuju negodovanje trganjem kistova.

“Djeca su naučila da se trebaju roditi onda kad bolnica to želi”, pišu talijanske novine Corriere della Sera. Na konferenciji o rađanju koja je nedavno održana u Firenci (Italija) švicarski ginekolog Fred Paccaud je rekao: “U razdoblju od 19. stoljeća do danas u zapadnom svijetu zabilježen je 95-postotni pad broja porođaja subotom i nedjeljom. No to nije sve. Možemo reći da se većina porođaja dešava u doba dana koje odgovara standardima radničkih sindikata, to jest u smjenama u kojima radi većina liječnika i medicinskih sestara.” Porođaji se uglavnom izazivaju medicinskim sredstvima ili se vrše carskim rezom. “Suočavamo se s trendom medikalizacije i kirurgizacije porođaja”, kaže firentinski ginekolog Angelo Scuderi. “Svjedoci smo naglog porasta porođaja carskim rezom, na koji sada otpada preko 20 posto [porođaja].” No, profesor Carlo Romanini, predsjednik talijanskog Ginekološkog i opstetričkog udruženja, tvrdi da “‘programirani’ porođaji nisu opcija koja se izabire zbog praktičnosti”, već mjera koja štiti majku i dijete od nepredviđenih komplikacija. “Puno je bolje da se [žena porodi] onda kad se u bolnici nalazi mnogo stručnog osoblja i kad joj se može zajamčiti najbolja moguća njega”, kaže Romanini.