“Mnoga djeca koja se problematično ponašaju u osnovnoj školi s vremenom se promijene”, piše The Sydney Morning Herald. “Ona mogu postati uravnoteženi tinejdžeri koji nemaju problema s ponašanjem.” U jednom istraživanju koje je proveo Australski institut za obiteljske odnose praćen je razvoj 178 djece kod koje su u dobi od 11 ili 12 godina utvrđene najmanje tri karakteristike problematičnog ponašanja, kao što su “ratobornost, nespremnost na suradnju, nedostatak samosvladavanja, slaba koncentracija, vrlo izražena hiperaktivnost i nagla ili hirovita narav”. Šest godina kasnije kod 100 ispitanika utvrđeno je da se ponašaju “gotovo jednako kao i drugi tinejdžeri koji nikad nisu imali problema s ponašanjem”. Što je toj djeci pomoglo da se promijene? “Djeca koja su postala sretni tinejdžeri manje su se družila s vršnjacima koji su poznati po lošem vladanju [i] bila su pod strožim nadzorom svojih roditelja”, kaže se u izvještaju.

“Moguće je da bučni ekoturisti na neobičan način pomažu mrkim medvjedima koji žive u divljini”, piše britanski časopis New Scientist. U područjima koja se nalaze daleko od naseljenih mjesta izletnici često štetno utječu na ponašanje životinja, što ponekad ima i katastrofalne posljedice. Međutim, britanski i američki istraživači koji su u zapadnoj Kanadi proučavali mrke medvjede koji žive na jednom izoliranom području kraj rijeke u kojoj se mrijeste lososi “otkrili su da odrasli mužjaci izbjegavaju turiste, (...) dok ženke i njihove mladunce očito ne uznemirava prisutnost ljudi. Izgleda da su ženke po zvuku autobusa znale da su opasni mužjaci otišli s rijeke”, stoji u izvještaju. “Čak i kad su svi mužjaci otišli s rijeke, ženke se nisu vraćale sve dok ne bi došli turisti.” Mame medvjedice očito koriste priliku da se hrane na mjestima gdje ima puno ribe kad znaju da nema opasnosti od mužjaka koji napadaju njihove mlade.

Ljudi koji bolesni idu na posao izlažu se većoj opasnosti da obole od bolesti srca, izvještava britanski list Telegraph koji izlazi na Internetu. Znanstvenici s University Collegea u Londonu proveli su istraživanje u kojem su deset godina pratili zdravstveno stanje više od 10 000 državnih službenika zaposlenih u tom gradu te vodili evidenciju o njihovim izostancima s posla. Kod 30 do 40 posto radnika koji nisu imali naviku ostati kod kuće kad su bili bolesni — makar se radilo i o običnoj prehladi — “u narednim je godinama učestalost koronarne bolesti srca bila dvostruko veća”, rekao je voditelj istraživanja, Sir Michael Marmot.

“Od svih riječi na svijetu najteže je prevesti riječ ‘ilunga’ iz jezika čiluba”, koji se govori u Demokratskoj Republici Kongo, izvještava BBC News. Ona je osvojila najviše glasova u jednoj anketi provedenoj među tisuću prevoditelja koji govore nekoliko stranih jezika. Riječ ilunga označava “osobu koja je spremna oprostiti uvredu prvi put, tolerirati je drugi put, ali nipošto ne i treći put”. Velik broj glasova osvojila je i japanska riječ naa koju koriste samo “Japanci koji žive u području Kansai kad žele nešto naglasiti ili reći da se slažu s nekim”. Jurga Zilinskiene, direktorica agencije za prevođenje koja je naručila anketu, kaže kako “ljudi ponekad zaborave da zadatak prevoditelja (...) nije samo prevesti riječi s jednog jezika na drugi nego i prenijeti smisao rečenog iz jedne kulture u drugu, [no] ponekad neka misao jednostavno ne postoji u obje kulture”.

Čitanje iz razonode više utječe na postizanje dobrih ocjena nego “broj sati koje učenici provode u učenju, stupanj naobrazbe njihovih roditelja, vođenje bilješki na nastavi ili upotreba kompjutera”, izvještava list Milenio koji izlazi u Ciudad de Mexicu. Jedno istraživanje u kojem su analizirani rezultati koje je nekoliko stotina tisuća učenika postiglo na prijemnim ispitima za upis u srednju školu pokazuje da učenici koji uz učenje odvajaju vrijeme i za čitanje knjiga po vlastitom izboru imaju veće izglede za dobar uspjeh u školi. Knjige koje učenici čitaju ne moraju imati veze sa školskim predmetima. To mogu biti biografije, zbirke pjesama ili djela koja se bave znanstvenim temama. S druge strane, u izvještaju se kaže da učenici koji nemaju naviku čitati, nego nekoliko sati dnevno gledaju televiziju, obično imaju lošije ocjene.

Svi ljudi koji traže posao žele se predstaviti potencijalnom poslodavcu u najboljem svjetlu, no neki se pritom služe i lažima. Jedno istraživanje koje je provela istraživačka agencija Australian Background pokazalo je da je od 1 000 osoba koje su tražile posao putem raznih natječaja 21 posto dalo lažne podatke o svojoj stručnoj spremi, pišu novine The Sydney Morning Herald. Osim toga, “60 posto kandidata koji su bili kažnjavani nije to htjelo priznati čak ni kad ih se izravno pitalo”, pišu novine. “Kandidat može pričati da je bio glavni u svojoj firmi”, kaže Gary Brack, koji radi kao referent za zapošljavanje. “No kad ga počnete ispitivati o poslu koji je prije radio, mogli biste otkriti da je bio ‘glavni’ u svom kutu ureda.”

“Neaktivan način života opasniji je od pušenja”, kažu istraživači koji su analizirali navike kretanja 24 000 stanovnika Hong Konga koji su umrli tijekom 1998. Istraživanje je pokazalo da fizička neaktivnost kod muškaraca povećava opasnost od prijevremene smrti za 59 posto, a kod žena za 33 posto, izvještava list South China Morning Post. “Ako ne pušite, to je pohvalno. No ako se premalo krećete, [još uvijek] vam prijeti velika opasnost”, rekao je Lam Tai-hing, ravnatelj odsjeka za javno zdravstvo na Sveučilištu u Hong Kongu. Čak i malo tjelesne aktivnosti bolje je od potpune neaktivnosti, kaže profesor Lam. On savjetuje ljudima da svaki dan pola sata sjedenja zamijene s pola sata hodanja ili obavljanja kućanskih poslova.

U Italiji je broj evidentiranih slučajeva spolno prenosive bolesti sifilisa “u posljednje dvije godine porastao za više od dva puta”, piše talijanski tjednik Panorama. Giampiero Carosi, ravnatelj odsjeka za zarazne i tropske bolesti na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Bresciji, kaže da se uglavnom radi o mladim osobama koje nitko nikad nije poučio kako se zaštititi od AIDS-a i koje dolaze u zdravstvene ustanove tek nakon prvog seksualnog iskustva. Panorama naglašava da kod 40 posto osoba zaraženih sifilisom bolest napreduje do trećeg stadija, u kojem “dolazi do oštećenja unutarnjih organa te širenja bolesti na mozak, srce, kosti, zglobove, oči i jetru”.