BITI istinski uspješan znači živjeti najboljim načinom života, odnosno primjenjivati Božja načela i svoj život uskladiti s onim što je Bog namijenio ljudskom rodu. Biblija kaže da je osoba koja tako živi “kao drvo posađeno pokraj voda tekućica, koje plod svoj donosi u svoje vrijeme i kojem lišće ne vene, i sve što čini bit će uspješno” (Psalam 1:3).

Premda smo nesavršeni i griješimo, naš život može biti vrlo uspješan. Sviđa li vam se ta pomisao? Sljedećih šest biblijskih načela može vam pomoći da vodite uspješan život. Budete li ih primjenjivali, jasno ćete vidjeti da su biblijska učenja doista plod Božje mudrosti (Jakov 3:17).

“Ljubav prema novcu korijen je svakoga zla i zbog nje su neki (...) nanijeli sebi mnoge patnje” (1. Timoteju 6:10). Zapazite da problem nije u samom novcu, koji treba svima nama da bismo zbrinuli sebe i svoju obitelj. Problem je u ljubavi prema novcu. Zbog toga je nekim ljudima novac postao gospodar ili bog.

Kao što smo vidjeli u prvom članku iz ove serije, ljudi koji misle da je zgrtanje novca ključ uspjeha zapravo se zanose iluzijama. Osim što će se razočarati, stvorit će si i mnoge druge probleme. Naprimjer, nastojeći zaraditi puno novca, ljudi često žrtvuju obitelj i prijatelje. Drugi se odriču potrebnog sna — bilo zbog posla bilo zbog tjeskobe ili zabrinutosti. “Sladak je san onome tko služi, jeo malo ili mnogo, a bogatstvo bogatome ne da spavati”, stoji u Propovjedniku 5:12.

Novac nije samo okrutan nego i prijevaran gospodar. I Isus Krist je rekao da je bogatstvo “zavodljivo” (Marko 4:19). Drugim riječima, ljudima se čini da bogatstvo donosi sreću, ali ustvari nije tako. Ono samo izaziva želju da čovjek ima još više. “Tko ljubi srebro, nikad mu nije dosta srebra”, stoji u Propovjedniku 5:10.

Dakle, ljubav prema novcu je štetna i na kraju vodi do razočaranja, nezadovoljstva ili čak kriminalnih djela (Mudre izreke 28:20). Sreća i uspjeh daleko su više povezani s velikodušnošću, opraštanjem, čestitošću, ljubavlju i duhovnošću.

“Više usrećuje davati nego primati” (Djela apostolska 20:35). Povremeno davanje može nas usrećiti na trenutak, no velikodušnost može u nama stvoriti stalan osjećaj istinske sreće. Naravno, velikodušnost se može pokazati na mnogo načina. Tu osobinu možda najbolje možemo pokazati tako da svoje vrijeme i pažnju posvetimo drugima. Takva se velikodušnost često i najviše cijeni.

Nakon što je analizirao nekoliko studija o nesebičnosti, sreći i zdravlju, profesor Stephen Post zaključio je da osobe koje su nesebične i spremne pomoći drugima žive duže i kvalitetnije, boljeg su fizičkog i psihičkog zdravlja te nisu toliko sklone depresiji.

Osim toga, osobe koje velikodušno daju prema svojim mogućnostima nikada zbog toga nisu na gubitku. U Mudrim izrekama 11:25 stoji: “Duša koja velikodušno daje, uživat će blagostanje; tko obilno napaja druge, i sam će biti obilno napojen.” Prema tim riječima, istinski velikodušne osobe, koje ne očekuju ništa zauzvrat, uživaju poštovanje i ljubav Boga i ljudi (Hebrejima 13:16).

“Spremno opraštajte jedni drugima ako tko ima pritužbu na koga. Kao što je Jehova spremno oprostio vama, tako činite i vi” (Kološanima 3:13). U današnje vrijeme opraštanje nije na cijeni. Ljudi se radije osvećuju nego što pokazuju milost. Do čega to dovodi? Ljudi na uvredu reagiraju uvredom, a na nasilje nasiljem.

No to nije sve. U kanadskom listu The Gazette pisalo je da je “jedno istraživanje provedeno na preko 4 600 ispitanika u dobi od 18 do 30 godina pokazalo sljedeće: što su ispitanici bili agresivniji, frustriraniji i zlobniji”, to su imali više problema s plućima. Zapravo, neki su imali teža oštećenja nego pušači! Doista se može reći da opraštanje utječe dobro ne samo na međuljudske odnose nego i na zdravlje.

Što možete učiniti kako biste spremnije opraštali drugima? Najprije budite iskreni prema sebi. Zar i vi ponekad ne naljutite druge? Nije li vam drago kad vam oproste? Zašto onda ne biste i vi velikodušno oprostili drugima? (Matej 18:21-35). No da biste mogli opraštati, trebate razvijati samosvladavanje. “Brojite do deset” ili se na neki drugi način pokušajte “ohladiti”. Na samosvladavanje gledajte kao na znak snažnog karaktera. “Tko je spor na gnjev, bolji je od silnog čovjeka”, stoji u Mudrim izrekama 16:32. A to što je netko “bolji od silnog čovjeka” znači da je i uspješan, zar ne?

“Zapovijed je Jehovina čista, sjaj daje očima” (Psalam 19:8). Jednostavno rečeno, Božja moralna mjerila dobra su za nas u fizičkom, psihičkom i emocionalnom pogledu. Ona nas između ostalog štite od štetnih stvari kao što su zloupotreba droge, pijanstvo, spolni nemoral i gledanje pornografije (2. Korinćanima 7:1; Kološanima 3:5). Loše posljedice takvih postupaka mogu biti zločin, siromaštvo, nepovjerenje, raspad obitelji, psihički i emocionalni problemi, bolesti, pa čak i prijevremena smrt.

S druge strane, oni koji se drže Božjih moralnih mjerila razvijaju zdrave, stabilne  međuljudske odnose te osjećaju samopoštovanje i unutarnji mir. U Izaiji 48:17, 18 Bog za sebe kaže: “Ja, Jehova, tvoj sam Bog, koji te uči da činiš ono što je za tvoje dobro, koji te vodi putem kojim trebaš ići. O, kad bi pazio na zapovijedi moje! Mir bi tvoj bio kao rijeka i pravednost tvoja kao valovi morski.” Da, Stvoritelj nam želi samo najbolje. On nas vodi do istinskog uspjeha.

“Ljubav izgrađuje” (1. Korinćanima 8:1). Možete li zamisliti život bez ljubavi? Bio bi to doista isprazan i nesretan život! ‘Kad ljubavi ne bih imao, bio bih ništa. Kad ljubavi ne bih imao, ništa mi ne bi koristilo’, napisao je apostol Pavao pod Božjim nadahnućem (1. Korinćanima 13:2, 3).

Ovdje se ne radi o erotskoj ljubavi, iako i ona ima svoje mjesto u čovjekovom životu. Pavao je govorio o uzvišenijoj, trajnijoj ljubavi, koja se temelji na Božjim moralnim načelima * (Matej 22:37-39). Ona nije pasivna, nego aktivna. To znači da osoba koja osjeća takvu ljubav ne čeka da drugi njoj pokažu ljubav, nego je ona pokazuje drugima. Usto, Pavao je rekao da je ta ljubav strpljiva i obzirna. Nije zavidna, hvalisava niti ponosna. Nesebično gleda na korist drugih, nije uvredljiva, nego spremno oprašta. Takva ljubav pozitivno djeluje na ljude. Usto, pomaže nam da imamo dobre odnose s drugima, posebno s članovima obitelji (1. Korinćanima 13:4-8).

Kako roditelji pokazuju ljubav prema svojoj djeci? Tako da im daju do znanja da ih jako vole, ali i tako da im postavljaju jasne granice na temelju biblijskih moralnih načela i određuju im druga pravila ponašanja. Djeca koja odrastaju u takvom okruženju osjećaju sigurnost jer je njihova obitelj čvrsta, osjećaju da ih roditelji istinski vole i smatraju vrijednima (Efežanima 5:33–6:4; Kološanima 3:20).

Uzmimo za primjer Jacka, mladića koji živi u Sjedinjenim Državama. On je odrastao u obitelji koja živi po biblijskim moralnim mjerilima. Kad je otišao iz roditeljskog doma, napisao je svojim roditeljima pismo. U njemu je između ostalog stajalo: “Uvijek sam se trudio uvažavati biblijsku zapovijed: ‘Poštuj oca svojega i majku svoju da ti dobro bude’ (5. Mojsijeva 5:16). Mogu reći da je meni u životu doista dobro. Sada mi je još jasnije da je to vaša zasluga jer ste se svesrdno i s ljubavlju trudili dobro me odgojiti. Hvala vam za sav vaš trud i podršku koju ste mi pružali.” Kako biste se vi osjećali da od svog djeteta dobijete ovakvo pismo? Ne bi li vas to silno obradovalo?

Osim toga, ljubav koja se temelji na načelima “raduje se istini”, istini o Bogu koja je zapisana u Bibliji (1. Korinćanima 13:6; Ivan 17:17). Prikažimo to jednim primjerom. Muž i žena koji imaju problema u braku zajedno su pročitali Isusove riječi iz Marka 10:9:  “Što je Bog združio [u brak], neka čovjek ne rastavlja!” No to nije dovoljno. Sada se trebaju iskreno preispitati. Da li se doista ‘raduju biblijskoj istini’? Hoće li na svoj brak gledati kao na nešto sveto, jer i Bog tako gleda na brak? Jesu li spremni uložiti trud kako bi riješili probleme u duhu ljubavi? Budu li tako postupali, njihov brak može uspjeti, a oni će zbog toga biti sretni.

“Sretni su oni koji nastoje zadovoljiti svoje duhovne potrebe” (Matej 5:3). Mi ljudi za razliku od životinja mogu razumjeti i cijeniti duhovne stvari. Zbog toga postavljamo pitanja poput ovih: Što je smisao života? Postoji li Bog? Što se s nama događa kad umremo? Što donosi budućnost?

Milijuni iskrenih ljudi uvidjeli su da Biblija daje odgovore na ta pitanja. Naprimjer, posljednje pitanje povezano je s onim što je Bog naumio za ljudski rod. Što je to Bog naumio? Zemlju će pretvoriti u raj u kojem će zauvijek živjeti ljudi koji ljube njega i njegove zapovijedi. U Psalmu 37:29 stoji: “Pravednici će posjedovati zemlju i živjet će na njoj zauvijek.”

Naš Stvoritelj sigurno ne želi da budemo uspješni samo 70 ili 80 godina. On želi da budemo sretni i uspješni zauvijek! Zato je sada vrijeme da upoznate svog Stvoritelja. Isus je rekao: “Da bi dobili vječni život, trebaju dobro upoznati tebe, jedinog pravog Boga, i onoga koga si poslao, Isusa Krista” (Ivan 17:3). Dok budete učili o Bogu i Kristu i živjeli po onome što učite, uvjerit ćete se da “blagoslov Jehovin obogaćuje i nikakvu bol Bog pritom ne zadaje” (Mudre izreke 10:22).