Mladi pitaju...
Što bih trebao znati o društvenim mrežama? — 1. dio
“Neki moji prijatelji žive u inozemstvu, pa mi je najlakše održavati kontakt s njima putem društvene mreže. Super mi je to što mogu komunicirati s njima iako su jako daleko” (Sue, 17) *
“Mislim da su društvene mreže bez veze. Glupo je trošiti vrijeme na tu vrstu komunikacije. To je za lijenčine kojima se ne da maknuti iz kuće. Najbolje je družiti se s ljudima uživo. Jedino tako možeš ostati blizak s prijateljima” (Gregory, 19)
KOJA od gore navedenih izjava najbolje opisuje tvoj stav? Kako god da si odgovorio, jedno je sigurno — društvene mreže postale su jako popularne. * O tome svjedoče i sljedeći podaci: Radiju je trebalo 38 godina da dopre do 50 milijuna ljudi, televiziji je trebalo 13 godina, a internet je to uspio za samo 4 godine. No društvena mreža Facebook nedavno je u samo godinu dana dobila čak 200 milijuna novih korisnika!
Označi je li sljedeća izjava točna ili netočna:
Društvene mreže najviše koriste tinejdžeri. ․․․․․ Točno ․․․․․ Netočno
Odgovor: Netočno. Gotovo dvije trećine korisnika najpopularnije društvene mreže na svijetu ima 25 ili više godina. Tijekom 2009. najveća stopa porasta zabilježena je među ljudima koji imaju preko 55 godina!
No i milijuni mladih koriste društvene mreže, a nekima su one postale omiljeni način komuniciranja. “Prije nekog vremena deaktivirala sam svoj korisnički račun, a onda sam ga ponovno aktivirala jer me nitko živ nije zvao na telefon”, kaže 17-godišnja Jessica. “Ako te nema na mreži, ljudi jednostavno zaborave na tebe!”
Zašto su društvene mreže toliko popularne? Odgovor na to pitanje vrlo je jednostavan: Ljudi su društvena bića i vole komunicirati jedni s drugima. A društvene mreže upravo im to omogućavaju. Pogledajmo zašto su one ljudima tako privlačne.
1. Praktičnost
“Nije lako održavati kontakt s prijateljima, ali super je kad su svi na istoj mreži, pa uvijek mogu saznati što ima novoga kod tebe” (Lea, 20).
“Kad napišem neki komentar na mreži, to je kao da sam istovremeno svim prijateljima poslala mail” (Kristina, 20).
2. Pritisak vršnjaka
“Svaki čas me netko pita može li me staviti na listu svojih prijatelja, no sve ih moram odbiti jer nemam korisnički račun” (Natalie, 22).
“Kad drugima kažem da se ne želim registrirati na mrežu, gledaju me kao da nisam normalna” (Eve, 18).
3. Utjecaj medija
“Mediji te uporno uvjeravaju: Ako nisi povezan s ljudima putem interneta i na sve druge moguće načine, nećeš imati prijatelja. A ako nemaš prijatelja, to je kao da i ne postojiš. Znači, ako nemaš svoj profil na nekoj mreži, onda si nitko i ništa” (Katrina, 18).
4. Škola
“Moji profesori dosta koriste društvene mreže. Neki nam preko mreže jave kad ćemo pisati ispit ili nam pomažu u rješavanju teških zadataka. Naprimjer, ako zapnem na nekom zadatku iz matematike, napišem profesoru da trebam pomoć i on mi preko interneta pomogne da ga riješim” (Marina, 17).
5. Posao
“Oni koji traže posao koriste društvene mreže kako bi stupili u kontakt s drugim ljudima. Neki su tako našli posao” (Amy, 20).
“Bavim se grafičkim dizajnom i na svoju stranicu stavljam svoje najnovije radove. Tako moji klijenti mogu vidjeti na čemu radim” (David, 21).
Hoćeš li se i ti registrirati na neku društvenu mrežu? Ako živiš s roditeljima, oni trebaju odlučiti o tome * (Mudre izreke 6:20). Ako ti roditelji ne daju da se registriraš, trebao bi poštovati njihovu odluku (Efežanima 6:1).
No neki roditelji smatraju da se njihova djeca znaju odgovorno ponašati, pa im dopuštaju da komuniciraju sa svojim prijateljima preko društvenih mreža. Oni imaju povjerenja u svoju djecu, no ipak paze što ona rade na internetu. Ako i tvoji roditelji žele znati s kim se dopisuješ i pogledati što imaš na svom profilu, zadiru li time u tvoju privatnost? Nipošto! Komuniciranje putem društvenih mreža može biti jako praktično, ali i vrlo opasno, pa tvoje roditelje s pravom zanima kako ti koristiš tu vrstu komunikacije. Korisnici društvenih mreža, kao i gotovo svih drugih sadržaja na internetu, trebaju biti vrlo oprezni. Ako su ti roditelji dopustili da se registriraš na neku društvenu mrežu, kako se možeš zaštititi od opasnosti kojima si izložen?
Nauči sigurno “voziti”
Korištenje interneta može se usporediti s vožnjom automobila. Kao što i sam znaš, nisu svi koji polože vozački ispit dobri i savjesni vozači. Ustvari, mnogi su svojim nemarom ili nepažnjom prouzročili strašne nesreće.
Slično je i s korisnicima interneta — neki “voze” odgovorno, a neki ludo i neoprezno. Ako su ti roditelji dopustili da se registriraš na neku društvenu mrežu, onda imaju povjerenja u to da ćeš se oprezno kretati tim područjem interneta na kojem možeš biti izložen i nekim opasnostima. No jesi li opravdao njihovo povjerenje? Jesi li odgovoran “vozač”? Pokazuješ li da imaš “mudrost i sposobnost prosuđivanja”? (Mudre izreke 3:21).
U ovom članku razmotrit ćemo dva područja na koja trebaš obratiti posebnu pažnju kad je riječ o društvenim mrežama. Govorit ćemo o tome kako možeš zaštititi svoju privatnost i paziti na to koliko vremena trošiš na taj oblik komunikacije. Naravno, trebaš paziti i na to kakvu sliku stvaraš o sebi te s kime sklapaš prijateljstva
putem društvenih mreža. O tome će biti riječi u sljedećem članku iz serije “Mladi pitaju...”JESI LI ZAŠTITIO SVOJU PRIVATNOST?
Zaštita privatnosti vjerojatno je zadnje o čemu razmišljaš kad je u pitanju komunikacija putem društvenih mreža. Uostalom, nije li bit u tome da se povežeš s drugim ljudima i otkriješ im nešto o sebi? To je točno, no ako ne budeš oprezan, to bi te moglo skupo koštati.
Predočimo to jednim primjerom: Zamisli da kod sebe imaš veliku svotu novca. Bi li tim novcem mahao svima pred nosom dok s prijateljima hodaš ulicom? To bi bilo krajnje nerazumno — prije ili kasnije netko bi te sigurno opljačkao! Pametan čovjek držao bi taj novac ondje gdje ga nitko ne vidi.
Tvoji osobni podaci i druge povjerljive informacije o tebi u neku su ruku poput tog novca. Imajući to na umu, pogledaj donji popis i označi sve ono što ne bi htio otkriti nekome koga uopće ne poznaješ.
-
․․․․․ svoju kućnu adresu
-
․․․․․ svoju e-mail adresu
-
․․․․․ u koju školu ideš
-
․․․․․ kad si kod kuće
-
․․․․․ kad nikog nema kod kuće
-
․․․․․ svoje slike
-
․․․․․ svoje stavove i uvjerenja
-
․․․․․ što voliš i što te zanima
Čak i ako si po prirodi vrlo otvoren, vjerojatno se slažeš s tim da neke stvari s gornjeg popisa ne treba otkriti baš svakome. No mnogi mladi — ali i odrasli — otkrivaju takve informacije nepoznatim ljudima, a da toga uopće nisu svjesni! Što možeš učiniti da i ti ne upadneš u tu zamku?
Ako su ti roditelji dopustili da se registriraš na neku društvenu mrežu, dobro se upoznaj s postavkama za zaštitu privatnosti i podesi ih tako da se što bolje zaštitiš. Nemoj se pouzdati u to da će tvoja privatnost biti automatski zaštićena. Na mnogim društvenim mrežama početne su postavke podešene tako da sadržaj tvoje stranice može vidjeti i komentirati više osoba nego što ti misliš. To je jedan od razloga zbog kojih je Allison podesila sigurnosne postavke svog korisničkog računa tako da samo njeni prijatelji mogu vidjeti komentare, slike i druge sadržaje na njenoj stranici. Ona kaže: “Neki moji prijatelji imaju prijatelje koje uopće ne poznajem, pa ne želim da oni vide što pišem o sebi.”
Čak i ako komuniciraš samo s bliskim prijateljima, trebaš biti na oprezu. “Možeš postati opsjednut time da ti prijatelji stavljaju što više komentara”, kaže 21-godišnja Corrine, “pa onda počneš o sebi otkrivati više nego što treba.”
Uvijek imaj na umu da na internetu nema potpune privatnosti. Zašto to možemo reći? “Veliki internetski servisi prave sigurnosne kopije svojih baza podataka”, kaže Gwenn Schurgin O’Keeffe u svojoj knjizi CyberSafe te dodaje: “Ono što stavimo na internet zapravo se nikad ne izbriše. Moramo računati s tim da negdje najvjerojatnije postoji kopija. Onaj tko misli da to nije istina zavarava sam sebe.”
KOLIKO VREMENA PROVODIŠ NA MREŽI?
Vrijeme kojim raspolažeš može se također usporediti s velikom svotom novca. Stoga trebaš dobro paziti na to kako ga trošiš (Propovjednik 3:1). To je jedan od najvećih izazova s kojima se suočavaju svi oni koji koriste internet, pa tako i korisnici društvenih mreža. *
“Puno sam puta rekla: ‘Samo ću na minutu otići na mrežu i pročitati par komentara’, ali nakon sat vremena još uvijek bih sjedila za kompjuterom” (Amanda, 18).
“Postala sam pravi ovisnik. Svaki dan kad sam se vratila iz škole satima sam čitala komentare nekih ljudi o onome što su vidjeli na mojoj stranici i gledala što su oni stavili na svoju stranicu” (Cara, 16).
“Mogla sam se preko mobitela spojiti na internet, pa sam stalno bila na mreži. Dopisivala sam se s prijateljima na putu do škole, u školi i na povratku kući. Čim bih došla doma, sjela bih za kompjuter. Znala sam da pretjerujem, ali nisam htjela prestati!” (Rianne, 17).
Ako ti roditelji dopuštaju da se dopisuješ s prijateljima putem neke društvene mreže, razmisli koliko bi vremena bilo razumno svaki dan trošiti na to. Potom mjesec dana prati koliko vremena provodiš na mreži kako bi vidio je li to u granicama koje si sam sebi postavio. Ne zaboravi: Tvoje je vrijeme poput novca. Stoga nemoj dopustiti da te dopisivanje s prijateljima preko društvene mreže dovede do “bankrota”. Na kraju krajeva, u životu ima i puno važnijih stvari od interneta i društvenih mreža! (Efežanima 5:15, 16; Filipljanima 1:10).
Pogledaj što su neki mladi poduzeli kako ne bi trošili previše vremena na dopisivanje putem društvenih mreža. Oni o tome kažu:
“Kad sam deaktivirala svoj korisnički račun, vidjela sam da odjednom imam puno više slobodnog vremena. Zbilja sam se preporodila! Nedavno sam ponovno aktivirala račun, no sad se mogu kontrolirati i znam kad je dosta. Ponekad danima ne odem na mrežu, a nekad i skroz zaboravim na nju. Ako vidim da stvari opet izmiču kontroli, samo ću deaktivirati svoj račun” (Allison, 19).
“S vremena na vrijeme napravim pauzu i na nekoliko mjeseci deaktiviram svoj korisnički račun. To učinim kad god vidim da mi dopisivanje putem mreže oduzima previše vremena. Sad mi više nije toliko stalo do toga. Odem na mrežu samo kad nešto stvarno trebam. Nakon toga odmah se odjavim” (Anne, 22).
Druga strana medalje
No ima još nešto što bi trebao znati o društvenim mrežama. Da bi saznao o čemu je riječ, pročitaj sljedeću izjavu i stavi ✔ pored tvrdnje koju smatraš najtočnijom.
Glavna svrha društvenih mreža je...
-
(1) ․․․․․ zarađivanje novca
-
(2) ․․․․․ druženje
-
(3) ․․․․․ zabava
Što je od toga točno? Vjerovao ili ne, točna je prva tvrdnja. Sve je to jedan veliki biznis. Osnivači društvenih mreža prije svega žele na njima dobro zaraditi, i to uglavnom putem reklama. A što je više korisnika i što je veći promet na nekoj društvenoj mreži, to je veći interes oglašivača za tu mrežu. To je i logično, jer što više vremena ljudi provode na društvenoj mreži, to će više reklama vidjeti.
Stoga imaj na umu da društvene mreže praktički ništa ne gube — a oglašivači jako puno dobivaju — ako prevelikom broju ljudi otkriješ neke svoje osobne podatke ili ako provodiš previše vremena na internetu. Ukoliko komuniciraš s drugima putem neke društvene mreže, svakako zaštiti svoju privatnost i vodi računa o tome koliko vremena trošiš na tu vrstu komunikacije.
^ odl. 3 U ovom članku imena su promijenjena.
^ odl. 5 Društvene mreže su internetski servisi koji omogućavaju registriranim korisnicima da komuniciraju s odabranom grupom prijatelja.
^ odl. 24 Probudite se! ne zagovara niti osuđuje korištenje neke konkretne društvene mreže. Kršćani trebaju razborito koristiti internet i paziti da pritom ne krše biblijska načela (1. Timoteju 1:5, 19).
^ odl. 47 Više o toj temi možeš pročitati u članku “Mladi pitaju... Jesam li ovisan o elektroničkim medijima?”, koji je objavljen u izdanju časopisa Probudite se! od siječnja 2011. Posebnu pažnju obrati na okvir “Bila sam ovisna o društvenim mrežama”, koji se nalazi na 26. stranici.
Radiju je trebalo 38 godina da dopre do 50 milijuna ljudi
Društvena mreža Facebook nedavno je za samo 1 godinu dobila preko 200 milijuna novih korisnika