1, 2. Zašto je Bog odbacio Šaula? (Vidi ilustraciju na početku članka.)

IZRAELSKI kralj Šaul na početku svoje vladavine bio je skroman i ugledan čovjek (1. Sam. 9:1, 2, 21; 10:20-24). No ubrzo nakon što je postao kralj, uzoholio se. Jednom prilikom Božji prorok Samuel nije došao u Gilgal u dogovoreno vrijeme, pa je Šaul postao nestrpljiv. Filistejci su se pripremali za boj, a Izraelci su se uplašili i počeli napuštati Šaula. Šaul je nesumnjivo zaključio da mora brzo nešto poduzeti. Stoga je prinio žrtvu Bogu, na što nije imao pravo. Jehovi to nije bilo po volji (1. Sam. 13:5-9).

² Kad je Samuel došao u Gilgal, prekorio je Šaula. No Šaul nije prihvatio ukor, nego se stao opravdavati, prebacivati krivnju na druge i umanjivati ozbiljnost onoga što je učinio (1. Sam. 13:10-14). To je bio prvi u nizu žalosnih događaja koji su na koncu doveli do toga da Šaul izgubi kraljevsku vlast i, što je još gore, Jehovino priznanje (1. Sam. 15:22, 23). Premda je Šaul u početku puno obećavao, skončao je vrlo tragično (1. Sam. 31:1-6).

3. (a) Kakvo mišljenje mnogi ljudi imaju o skromnosti? (b) Na koja ćemo pitanja dobiti odgovor u ovom i idućem članku?

 ³ U ovom svijetu ljudi se često nadmeću jedni s drugima jer smatraju da se po nečemu moraju isticati kako bi bili uspješni. Skromnost se u potpunosti kosi s njihovim pogledima na život. Naprimjer, jedan poznati glumac koji je postao političar jednom je prilikom izjavio: “Za mene se nipošto ne može reći da sam skroman — a nadam se da će tako i ostati.” No zašto je važno biti skroman? Što skromnost jest, a što nije? Kako možemo ostati skromni kad nam to nije lako ili kad drugi vrše pritisak na nas? U ovom članku odgovorit ćemo na prva dva pitanja. O trećem pitanju bit će riječi u sljedećem članku.

4. Što znači postupati oholo?

⁴ Biblija pokazuje da je skromnost suprotna oholosti. (Pročitaj Mudre izreke 11:2.) David je postupio mudro kad je molio Jehovu da ga čuva od “djela oholih” (Psal. 19:13). Što znači činiti “ohola djela”? Prema Bibliji, to znači da netko iz nepromišljenosti ili drskosti čini nešto što nema pravo činiti. Budući da smo od svojih praroditelja naslijedili grijeh, svi mi katkad postupimo oholo. No kao što pokazuje primjer kralja Šaula, ako nam prijeđe u naviku prekoračivati svoje ovlasti, prije ili kasnije ozbiljno ćemo narušiti svoj odnos s Bogom. U Psalmu 119:21 psalmist je rekao Jehovi: “Prekorio si oholice.” Zašto Jehova to čini?

5. Zašto je oholost ozbiljan problem?

⁵ Oholost nije nimalo bezazlena. Zašto to možemo reći? Kao prvo, kad postupamo neskromno, pokazujemo nepoštovanje prema Jehovi kao svom vladaru. Kao drugo, ako smo skloni prekoračivati svoje ovlasti, vjerojatno ćemo doći u sukob s drugima (Izr. 13:10). Kao treće, kad drugi primijete da smo postupili oholo, mogli bismo se naći u neugodnoj situaciji ili se posramiti (Luka 14:8, 9). Oholost ne vodi ničemu dobrom. Biblija pokazuje da je uvijek najbolje biti skroman.

6, 7. Što je poniznost i kako je skromnost povezana s tom osobinom?

⁶ Skromnost i poniznost usko su povezane. U Bibliji se riječ “ponizan” koristi za osobe koje nisu ponosne ili bahate (Filip. 2:3). Ponizna osoba obično je i skromna — u stanju je realno gledati na svoje sposobnosti i postignuća, spremna je priznati svoje greške te rado prihvaća tuđe savjete i nove ideje. Jehova jako cijeni ponizne osobe.

⁷ Prema Bibliji, skromna osoba, slično kao i ponizna, ima uravnoteženo gledište o sebi i svjesna je vlastitih ograničenja. Grčkom riječju koja se prevodi sa “skromnost” posebno se ističe to da naše realno gledište o sebi treba utjecati na naše ponašanje prema drugima.

8. Kako možemo prepoznati znakove neskromnog razmišljanja ili postupanja?

⁸ Kako možemo utvrditi jesmo li počeli razmišljati ili postupati neskromno? Navedimo nekoliko primjera. Možda imamo previsoko mišljenje o sebi ili neprestano ističemo svoja zaduženja (Rim. 12:16). Možda na neprimjerene načine skrećemo pažnju na sebe (1. Tim. 2:9, 10). Možda gorljivo zastupamo određena gledišta koja se temelje isključivo na našim osobnim razmišljanjima ili pak zbog svog položaja ili poznanstava smatramo da imamo pravo  govoriti drugima što smiju ili ne smiju raditi (1. Kor. 4:6). U takvim situacijama često nismo ni svjesni da zapravo postupamo oholo.

9. Zbog čega su neki ljudi postali oholi? Navedi biblijski primjer.

⁹ Svatko od nas može postupiti neskromno ako čak i nakratko dopusti da ga nadvladaju tjelesne želje. Sebičnost, pretjerana ambicioznost, zavist i neobuzdani gnjev mnoge su naveli na to da postupe oholo. Naprimjer, Biblija otkriva da su Abšalom, Uzija i Nebukadnezar podlegli “djelima tijela” te da ih je Jehova ponizio zbog njihove oholosti (2. Sam. 15:1-6; 18:9-17; 2. Ljet. 26:16-21; Dan. 5:18-21).

10. Zašto ne bismo smjeli dovoditi u pitanje tuđe poticaje? Navedi biblijski primjer.

¹⁰ No postoje i drugi razlozi zbog kojih bi netko mogao postupiti neskromno. Osvrnimo se na biblijske izvještaje iz 1. Mojsijeve 20:2-7 i Mateja 26:31-35. Na prvi pogled, moglo bi se zaključiti da su Abimelek i Petar postupili oholo. No jesu li njihovi postupci doista bili potaknuti grešnim željama? Ili se mogu pripisati tome što naprosto nisu znali sve činjenice odnosno nisu se snašli u određenoj situaciji? Budući da ne znamo što je drugima u srcu, ne bismo smjeli brzopleto donositi zaključke o tuđim poticajima jer to ne bi bilo niti mudro niti u duhu kršćanske ljubavi. (Pročitaj Jakova 4:12.)

11. Kako skromna osoba gleda na svoju ulogu u Božjoj organizaciji?

¹¹ Skromna osoba razumije koja je njena uloga u Božjoj organizaciji. Budući da Jehova voli red, on je svakome od nas povjerio neku ulogu u skupštini, a svaka od njih važna je na svoj način. Jehova je, potaknut svojom nezasluženom dobrotom, svakome od nas dao određene darove, sposobnosti, vještine i talente, a mi ih možemo koristiti kako bismo ga slavili i činili dobro drugima (Rim. 12:4-8). Drugim riječima, Jehova nam je povjerio odgovornost da budemo “upravitelji [njegove] nezaslužene dobrote”, čime nam je ukazao čast i povjerenje. (Pročitaj 1. Petrovu 4:10.)

12, 13. Zašto nas ne bi trebalo iznenaditi ako se naša uloga u Božjoj organizaciji s vremenom promijeni?

¹² No naša uloga u Božjoj organizaciji može se s vremenom promijeniti. Uzmimo za primjer Isusa. On je u početku bio sam s Jehovom na nebu (Izr. 8:22). Zatim je pomagao svom Ocu da stvori ostala duhovna stvorenja, svemir i ljude (Kol. 1:16). Kasnije je dobio novu ulogu — došao je na Zemlju i rodio se kao bespomoćno dijete (Filip. 2:7). Kad je odrastao, žrtvovao je svoj život, a potom se vratio na nebo kao duhovno biće kako bi 1914. postao Kralj Božjeg Kraljevstva (Hebr. 2:9). No njegova će se uloga jednog dana ponovno promijeniti. Na kraju Tisućugodišnje Vladavine Isus će predati Kraljevstvo Jehovi “da Bog bude sve svima” (1. Kor. 15:28).

¹³ I mi možemo očekivati da će se naša uloga u Božjoj organizaciji s vremena na vrijeme mijenjati, i to obično zbog odluka koje donesemo. Naprimjer, jesi li stupio u brak ili dobio djecu? Jesi li s vremenom pojednostavio svoj život kako bi započeo s punovremenom službom? Svaka od tih odluka ima svojih prednosti, ali nosi sa sobom i određene odgovornosti. Promjena okolnosti može se bitno odraziti  na naše mogućnosti u službi Jehovi — može nam omogućiti da činimo više ili nas u određenoj mjeri ograničiti. Bez obzira na to jesmo li mladi ili stari, jesmo li dobrog ili lošeg zdravlja, Jehova uvijek zna kako mu svatko od nas može najbolje služiti. On je razuman u onome što očekuje od nas i jako cijeni sve što činimo za njega (Hebr. 6:10).

14. Kako nam skromnost pomaže da budemo sretni i zadovoljni bez obzira na svoje okolnosti?

¹⁴ Isus se radovao svakom zadatku koji je dobio, a to možemo i mi (Izr. 8:30, 31). Skromna osoba zadovoljna je svojim trenutnim zaduženjima. Ona se ne opterećuje time hoće li u budućnosti dobiti kakve dodatne odgovornosti niti stalno razmišlja o tome koja zaduženja drugi dobivaju. Umjesto toga, ona je usredotočena na zadatak koji ima i rado ga izvršava jer zna da ga je zapravo dobila od Jehove. Onaj tko je skroman ujedno od srca poštuje druge i spremno im pruža podršku jer zna da su i oni svoja zaduženja dobili od Jehove (Rim. 12:10).

15. Što možemo naučiti od Gideona?

¹⁵ Gideon nam je svojom skromnošću pružio izvrstan primjer. Kad mu se prvi put ukazao Jehovin anđeo, Gideon je za sebe otvoreno rekao da ne dolazi iz ugledne obitelji i da se ni po čemu ne ističe u odnosu na druge (Suci 6:15). Nakon što je prihvatio zadatak koji je dobio od Jehove, želio je biti siguran  da dobro razumije što se traži od njega, pa se obratio Jehovi za vodstvo (Suci 6:36-40). Gideon je bio hrabar i odvažan, no ujedno je bio oprezan i oštrouman (Suci 6:11, 27). Zadatak koji je dobio nije iskoristio kako bi stekao ugledan položaj u narodu, nego se drage volje vratio kući čim je učinio ono što je Jehova tražio od njega (Suci 8:22, 23, 29).

16, 17. Što skromna osoba uzima u obzir kad razmišlja o svom duhovnom napretku?

¹⁶ Ako težimo za dodatnim odgovornostima u službi Jehovi ili želimo prihvatiti nova zaduženja, to ne znači da nismo skromni. Biblija nas sve potiče da duhovno napredujemo (1. Tim. 4:13-15). No da li to uvijek podrazumijeva promjenu zaduženja? Ne nužno. Uz Jehovin blagoslov mi možemo duhovno napredovati bez obzira na to u kojem mu svojstvu trenutno služimo. Možemo i dalje razvijati sposobnosti koje smo dobili od Boga kako bismo u još većoj mjeri činili dobra djela.

¹⁷ Prije nego što prihvati neko novo zaduženje, skromna će osoba najprije utvrditi što sve to zaduženje podrazumijeva. To će joj pomoći da realno procijeni svoje okolnosti. Naprimjer, hoće li moći prihvatiti novo zaduženje, a da pritom ne zanemari druge važne obaveze? Može li dio posla koji trenutno obavlja prepustiti drugima kako bi se mogla posvetiti novom zaduženju? Ako na jedno ili oba pitanja ne može odgovoriti potvrdno, možda bi bilo bolje da to zaduženje prihvati netko drugi. Ako uz molitvu razmotrimo svoje okolnosti i pritom se trudimo biti objektivni, neće nam se dogoditi da se previše opteretimo obavezama. Skromnost nas može potaknuti da kažemo ne.

18. (a) Na što će nas skromnost potaknuti kad dobijemo neko novo zaduženje? (b) Kako se riječi iz Rimljanima 12:3 mogu primijeniti na onoga tko je skroman?

¹⁸ Kad prihvatimo neko novo zaduženje, imajmo na umu da ga ne možemo uspješno izvršavati bez Jehovinog vodstva i blagoslova, što pokazuje i Gideonov primjer. Uostalom, Bog nas potiče da skromno hodimo s njim (Mih. 6:8). Stoga kad god prihvatimo nove odgovornosti, trebamo se moliti Jehovi i razmišljati o onom što nam on poručuje preko svoje Riječi i organizacije. To će nam pomoći da, slikovito govoreći, svoje korake uskladimo s Jehovinima. Ne zaboravimo da nas “velikima čini” Jehovina poniznost, a ne naše sposobnosti (Psal. 18:35). Budemo li skromno hodili s Bogom, nećemo imati niti previsoko niti prenisko mišljenje o sebi. (Pročitaj Rimljanima 12:3.)

19. Zašto bismo trebali biti skromni?

¹⁹ Skromna osoba pridaje Jehovi čast koju on zaslužuje kao naš Stvoritelj i Vrhovni Vladar (Otkr. 4:11). Skromnost nam pomaže da budemo zadovoljni svojom ulogom u Božjoj organizaciji i da predano izvršavamo svoja zaduženja. Ona nas potiče da se klonimo sramotnih postupaka i pomaže nam da kao pripadnici Jehovinog naroda budemo ujedinjeni. Skromnost nam pomaže da prvenstveno mislimo na druge, a ne na sebe, te nas potiče da budemo oprezni kako ne bismo učinili neku ozbiljnu grešku. Stoga je izuzetno važno da svi Božji sluge pokazuju tu vrijednu osobinu. Jehova jako cijeni one koji se trude razvijati je. No što kad se nađemo pod pritiskom? U sljedećem članku saznat ćemo kako možemo ostati skromni onda kad to nije nimalo lako.