Mladi, čemu ćete posvetiti svoj život?
“Ja ne trčim besciljno i ne udaram šakom kao da mlatim zrak” (1. KOR. 9:26)
1, 2. Što je mladima potrebno da bi imali smislen i sretan život?
AKO bi pješice putovao nekim nepoznatim krajem, bilo bi dobro da sa sobom poneseš kartu i kompas. Karta bi ti pomogla da utvrdiš gdje se nalaziš te da isplaniraš kojim bi putem bilo najbolje poći. Pomoću kompasa mogao bi se orijentirati u prostoru. No ni karta ni kompas ne bi ti puno koristili ako ne bi znao kamo ideš. Morao bi točno znati svoje odredište jer bi u suprotnom samo besciljno lutao.
2 Odrastanje je slično toj situaciji. Ti se kao mlada osoba nalaziš na putu prema zrelosti i na raspolaganju ti stoje precizna karta i kompas. Biblija je poput karte koja ti može pomoći da odabereš pravi životni put (Izr. 3:5, 6). A tvoja savjest, ako je ispravno oblikovana, uvelike ti može pomoći da ostaneš na tom putu (Rim. 2:15). Može ti služiti kao kompas. No da bi tvoj život bio smislen i sretan, moraš znati i kamo ideš. Trebaju ti jasno određeni ciljevi.
3. Kako je Pavao u 1. Korinćanima 9:26 istaknuo zašto je korisno postavljati si ciljeve u životu?
3 Apostol Pavao slikovito je opisao zašto je korisno postavljati si ciljeve i truditi se ostvariti ih kad je rekao: “Ja ne trčim besciljno i ne udaram šakom kao da mlatim zrak” (1. Kor. 9:26). Ako si postaviš ciljeve, nećeš kroz život “trčati besciljno”. Uskoro ćeš morati donijeti neke važne odluke, naprimjer odluke u vezi sa svojom službom Bogu, s poslom, brakom i obitelji. Možda ti se ponekad čini da pred tobom stoji milijun mogućnosti. No budeš li unaprijed isplanirao svoj životni put i svoje odluke temeljio na učenjima i načelima iz Božje Riječi, nećeš doći u iskušenje da pođeš u krivom smjeru (2. Tim. 4:4, 5).
4, 5. (a) Što bi se moglo dogoditi ako mladi ne postave sebi ciljeve u životu? (b) Zašto bi na naše odluke trebala utjecati želja da ugodimo Bogu?
4 Ako si sam ne postaviš ciljeve, lako bi se moglo dogoditi da ti tvoji vršnjaci i učitelji nametnu svoje mišljenje o tome što bi za tebe bilo najbolje. Naravno, čak i ako točno znaš što bi htio u životu, to vjerojatno neće spriječiti druge da ti daju savjete. Kad budeš razmišljao o onome što ti sugeriraju, upitaj se: Bi li mi ciljevi koje mi oni predlažu pomogli da se u mladosti ‘sjećam svog Stvoritelja’ ili bi me odvraćali od toga? (Pročitaj Propovjednika 12:1.)
5 Zašto bi na tvoje odluke trebala utjecati želja da činiš ono što je Bogu po volji? Jedan razlog jest to što nam je on dao sve dobro što imamo u životu (Jak. 1:17). Njemu svi mi dugujemo zahvalnost (Otkr. 4:11). Ti mu svoju zahvalnost najbolje možeš pokazati tako da, kad određuješ ciljeve koje želiš ostvariti, uzimaš u obzir njegovo mišljenje o tome. Razmotrimo u nastavku koje bi si vrijedne ciljeve mogao postaviti i što moraš učiniti da bi ih ostvario.
Koje si ciljeve možeš postaviti?
6. Koji je jedan od osnovnih ciljeva koji si mladi mogu postaviti i zašto je važno da rade na tom cilju?
6 Kao što smo vidjeli u prethodnom članku, jedan od osnovnih ciljeva na kojem možeš Rim. 12:2; 2. Kor. 13:5). Tvoji vršnjaci možda vjeruju u evoluciju ili u različita lažna vjerska učenja zato što su im drugi rekli da trebaju u to vjerovati. No ti ne moraš slijepo vjerovati onome što ti drugi kažu. Ne zaboravi da Jehova želi da mu služiš svim svojim umom. (Pročitaj Mateja 22:36, 37.) Naš nebeski Otac želi da se tvoja vjera temelji na dokazima (Hebr. 11:1).
raditi jest dokazati sebi da je ono što stoji u Bibliji istinito (7, 8. (a) Koji kratkoročni ciljevi mogu pomoći mladima da ojačaju svoju vjeru? (b) Kako će se postizanje nekih kratkoročnih ciljeva odraziti na mlade?
7 Ako želiš ojačati svoju vjeru, zašto si ne bi postavio neke kratkoročne ciljeve? Naprimjer, mogao bi si dati u zadatak da se svaki dan moliš. Da bi tvoje molitve bile konkretne i da ne bi uvijek ponavljao jedno te isto, mogao bi se potruditi zapamtiti ili zapisati nešto što ti se dogodilo tijekom dana i što želiš reći Jehovi u molitvi. Svakako spomeni i lijepe stvari koje si doživio, a ne samo probleme s kojima si se suočio (Filip. 4:6). Drugi bi ti cilj mogao biti da svaki dan čitaš Bibliju. Jesi li znao da čitajući oko četiri stranice dnevno možeš za samo godinu dana pročitati cijelu Bibliju? * U Psalmu 1:1, 2 stoji: “Sretan je čovjek koji (...) uživa u zakonu Jehovinom i pažljivo čita zakon njegov dan i noć.”
8 Treći kratkoročni cilj mogao bi biti da pripremiš barem jedan komentar za svaki skupštinski sastanak. U početku možeš pročitati odgovor iz članka ili neki biblijski redak. Kasnije bi mogao raditi na tome da komentiraš svojim riječima. Svaki tvoj komentar zapravo je dar Jehovi (Hebr. 13:15). Kad ostvariš neke od tih ciljeva, porast će tvoje samopouzdanje i ljubav prema Jehovi te ćeš biti spreman za neke dugoročne ciljeve.
9. Koje bi si dugoročne ciljeve mogli postaviti mladi koji još nisu objavitelji dobre vijesti?
9 Koje bi si dugoročne ciljeve mogao odrediti? Ako još nisi počeo ići u službu propovijedanja, dugoročni bi ti cilj mogao biti da postaneš objavitelj vijesti o Kraljevstvu. Nakon što ostvariš taj važan cilj, trebao bi se truditi redovito i kvalitetno propovijedati te ne bi smio dozvoliti da prođe i jedan mjesec, a da nisi bio u službi propovijedanja. Isto tako bilo bi dobro da naučiš u službi koristiti Bibliju. Propovijedanje će ti tada vjerojatno pričinjavati veće zadovoljstvo. Potom bi mogao više vremena posvetiti službi od kuće do kuće ili čak pokušati uspostaviti biblijski tečaj. Ako si nekršteni objavitelj, radi na tome da ispuniš preduvjete za krštenje i postaneš predan i kršten svjedok Jehove Boga. To je doista najbolji cilj kojem možeš težiti!
10, 11. Koje si dugoročne ciljeve mogu postaviti kršteni mladi objavitelji?
10 Koje bi si dugoročne ciljeve mogao postaviti ako već jesi kršteni Jehovin sluga? Navest ćemo nekoliko primjera. Mogao bi povremeno u suradnji s drugim skupštinama propovijedati na rijetko obrađivanom području. Osim toga mogao bi svoju snagu i zdravlje iskoristiti u pionirskoj službi, bilo kao pomoćni bilo kao stalni pionir. Na desetke tisuća radosnih pionira reći će ti da je punovremena služba izvrstan način na koji možeš pokazati da se u mladosti sjećaš svog Stvoritelja. Te ciljeve možeš ostvariti dok još živiš u roditeljskom domu. Svojim trudom pomoći ćeš i svojoj skupštini.
11 Budeš li težio za nekim drugim dugoročnim ciljevima, koristi od tvoje službe neće imati samo braća iz tvoje skupštine već i mnogi drugi. Mogao bi, naprimjer, raditi na tome da se preseliš u neko područje ili zemlju gdje postoji veća potreba za objaviteljima. Mogao bi sudjelovati u gradnji dvorana ili podružnica u stranim zemljama. A možda bi čak mogao postati betelski radnik ili misionar. Naravno, krštenje je prvi važan cilj koji moraš ispuniti da bi uopće mogao prijeći na ostvarivanje većine dugoročnih ciljeva koje smo naveli. Ako se još nisi krstio, razmotri što je sve potrebno da bi mogao ostvariti taj značajan cilj.
Zašto je važno krstiti se?
12. Iz kojih se razloga neki mladi krste, no zašto to nisu dobri razlozi za krštenje?
12 Što misliš, što je svrha krštenja? Neki možda misle da krštenje služi kao zaštita od grijeha. Drugi možda smatraju da se trebaju krstiti zato što su to učinili i njihovi vršnjaci. A neki mladi time žele udovoljiti svojim roditeljima. No krštenje te neće spriječiti da činiš ono što potajno želiš činiti. Isto tako krstiti se ne bi smio samo zato što drugi vrše pritisak na tebe. Za krštenje bi se trebao odlučiti tek onda kad budeš potpuno svjestan što znači biti Jehovin svjedok. Usto bi trebao biti siguran da želiš preuzeti odgovornost koju to donosi sa sobom i da si spreman za to (Prop. 5:4, 5).
13. Što bi mlade trebalo potaknuti na krštenje?
13 Jedan od razloga zašto bismo se trebali krstiti jest taj što je Isus svojim sljedbenicima zapovjedio da ‘načine učenike i krste ih’. Osim toga on nam je dao primjer time što se i sam krstio. (Pročitaj Mateja 28:19, 20; Marka 1:9.) Krštenje je važan korak koji moraju poduzeti oni koji se žele spasiti. Nakon što je apostol Petar spomenuo kako je Noa sagradio arku u kojoj su on i njegova obitelj preživjeli potop, rekao je: “Ono što je bilo predočeno time i vas sada spašava, naime krštenje (...) na temelju uskrsnuća Isusa Krista” (1. Petr. 3:20, 21). No to ne znači da je krštenje poput police osiguranja koju je dobro imati u slučaju da dođe do neke katastrofe. Umjesto toga krstiti bi se trebao zato što voliš Jehovu i želiš mu služiti cijelim srcem, dušom, umom i snagom (Mar. 12:29, 30).
14. Zbog čega neki mladi možda oklijevaju krstiti se, no što im Božja Riječ jamči?
14 Neki možda oklijevaju krstiti se jer se boje da bi kasnije mogli biti isključeni. Je li to i kod tebe slučaj? Ako jest, takav strah ne mora nužno biti loš. On bi mogao biti znak da si svjestan toga koliko je velika odgovornost biti Jehovin svjedok. Postoji li možda još neki razlog zbog kojeg oklijevaš s krštenjem? Možda još uvijek nisi potpuno siguran u to da je postupanje po Božjim načelima najbolji način života. U tom slučaju razmišljanje o tome koje posljedice moraju snositi oni koji zanemaruju Božja načela može ti pomoći da doneseš ispravnu odluku. S druge strane, možda ti se sviđaju Božja moralna mjerila, ali nemaš povjerenja u sebe i misliš da nećeš uspjeti živjeti u skladu s njima. Zapravo, to može biti dobar znak jer pokazuje da si ponizan. Na koncu, u Bibliji piše da je srce svih nesavršenih ljudi varljivo (Jer. 17:9). No ti možeš ostati vjeran Bogu budeš li neprestano “pazio na sebe” i postupao ‘po njegovoj riječi’. (Pročitaj Psalam 119:9.) Što god da je razlog zbog kojeg oklijevaš krstiti se, trebao bi riješiti sva pitanja koja te muče i ukloniti dvojbe koje možda imaš. *
15, 16. Kako mladi mogu znati jesu li spremni za krštenje?
15 No kako možeš znati jesi li spreman za krštenje? Naprimjer, mogao bi se upitati: Znam li drugima objasniti osnovna biblijska učenja? Idem li u službu propovijedanja čak i kad moji roditelji ne idu? Trudim li se biti prisutan na svim kršćanskim sastancima? Mogu li se sjetiti konkretnih slučajeva kad sam odolio pritisku vršnjaka? Bih li nastavio služiti Jehovi čak i kad bi mu moji roditelji i prijatelji prestali služiti? Jesam li u molitvi rekao Jehovi koliko mi je važan prisan odnos s njim? Jesam li mu se bezuvjetno predao u molitvi?
16 Krštenje je životna prekretnica i ne bi se trebalo shvaćati olako. Jesi li dovoljno zreo da ozbiljno razmisliš o krštenju? Biti zreo ne znači samo s podija iznositi dobre govore ili na sastancima davati impresivne komentare. To znači biti u stanju razumjeti biblijska načela i donositi odluke na temelju njih. (Pročitaj Hebrejima 5:14.) Ako zaključiš da si dorastao tome, pred tobom stoji najveća čast koju možeš imati — čast da služiš Jehovi svim svojim srcem i svojim životom pokažeš da si mu istinski predan.
17. Što mladima može pomoći da se nose s kušnjama s kojima bi se mogli suočiti nakon krštenja?
2. Tim. 3:12). Nemoj misliti da se moraš sam nositi s tim kušnjama. Potraži savjet od svojih roditelja. Obrati se za pomoć zrelim sukršćanima u skupštini. Druži se s onima koji će te hrabriti i pomagati ti. Nikad nemoj zaboraviti da je Jehovi stalo do tebe i da će ti dati snagu koja ti je potrebna da prebrodiš sve poteškoće na koje bi mogao naići (1. Petr. 5:6, 7).
17 Odmah nakon krštenja vjerojatno ćeš s puno žara izvršavati svoju službu Bogu. No ubrzo bi se mogao suočiti sa situacijama koje bi mogle iskušati tvoju vjeru i ustrajnost (Kako možeš ostvariti svoje ciljeve?
18, 19. Zašto je korisno preispitati svoje prioritete?
18 Čini li ti se da unatoč svim naporima jednostavno nemaš dovoljno vremena za sve što želiš i trebaš učiniti? Ako je tvoj odgovor potvrdan, trebao bi preispitati svoje prioritete. Da bi si lakše predočio zašto je to važno, isprobaj sljedeće: Uzmi kantu i u nju stavi nekoliko velikih kamenova. Zatim kantu do vrha napuni pijeskom. Vidjet ćeš da će u kantu stati i kamenje i pijesak. Potom iz kante istresi pijesak i kamenje te je pokušaj napuniti obrnutim redoslijedom: prvo stavi pijesak, a onda pokušaj u nju staviti i kamenje. Hoće li biti dovoljno mjesta? Neće, jer si ovaj put prvo stavio pijesak.
19 Sa sličnim problemom suočavaš se kad planiraš svoje vrijeme. Ako ti aktivnosti kao što su zabava i rekreacija budu na prvom mjestu, činit će ti se da u tvom životu nema mjesta za ono što je doista važno — za duhovne aktivnosti. No ako primijeniš biblijski savjet da “prosudiš što je najvažnije”, uvidjet ćeš da ćeš imati vremena za službu Bogu, a u određenoj mjeri i za razonodu (Filip. 1:10).
20. Što bi mladi trebali učiniti ako su zbog nečega zabrinuti ili ih muče sumnje dok nastoje ostvariti svoje ciljeve?
20 Dok budeš nastojao ostvariti svoje ciljeve, među kojima je i krštenje, možda ćeš ponekad zbog nečega biti zabrinut ili će ti se javiti sumnje. Tada “baci na Jehovu breme svoje i on će te poduprijeti” (Psal. 55:22). Sada imaš priliku sudjelovati u najuzbudljivijem i najvažnijem djelu u ljudskoj povijesti — u međunarodnom djelu propovijedanja i poučavanja ljudi o Bogu (Djela 1:8). Možeš odlučiti samo pasivno promatrati druge dok ga izvršavaju ili se možeš i sam uključiti u to važno djelo. Bez oklijevanja iskoristi svoje talente u službi za Božje Kraljevstvo. Nikada nećeš požaliti što služiš svom Stvoritelju “u danima mladosti svoje” (Prop. 12:1).
^ odl. 7 Vidi Stražarsku kulu od 1. kolovoza 2009, stranice 15-18.
^ odl. 14 Korisne misli u vezi s tim možeš pronaći u 34. poglavlju knjige Pitanja mladih — djelotvorni odgovori, 2. svezak.
[Slika na stranici 13]
Imaš li cilj svakodnevno čitati Bibliju?
[Slika na stranici 15]
Što ti može pomoći da napreduješ do krštenja?
[Slika na stranici 16]
Što učiš iz ovog primjera?