1. Koja nam sposobnost može pomoći da se ugledamo na Boga?

JEHOVA nam je podario sposobnost da zamislimo kako bismo se osjećali da smo na mjestu neke druge osobe. Takvo si što u određenoj mjeri možemo predočiti čak i ako se nikad nismo našli u situaciji u kojoj se ona nalazi. (Pročitaj Efežanima 5:1, 2.) Kako nam ta sposobnost može pomoći da se ugledamo na Boga? Što trebamo činiti kako je ne bismo zloupotrijebili i nanijeli sebi štetu?

2. Kako se Jehova osjeća kad vidi da patimo?

² Nesumnjivo smo jako sretni zbog toga što je Bog vjernim pomazanicima obećao da će dobiti besmrtnost i živjeti na nebu te što je Isusovim “drugim ovcama” koje mu vjerno služe obećao da će vječno živjeti na Zemlji (Ivan 10:16; 17:3; 1. Kor. 15:53). Naravno, ni one koji budu živjeli na nebu ni one koji budu živjeli na Zemlji neće snalaziti patnje koje danas pogađaju ljude. Jehova zna koliko patimo, kao što je znao i koliko su Izraelci patili dok su bili robovi u Egiptu. Biblija kaže: “U svim nevoljama njihovim on je osjećao bol” (Iza. 63:9). Mnogo stoljeća  kasnije Židovi su bili u strahu jer su ih njihovi neprijatelji htjeli spriječiti da obnove hram, no Bog im je rekao: “Tko dira vas, dira zjenicu oka mojega” (Zah. 2:8). Poput majke koja se s puno ljubavi brine za svoje malo dijete, Jehova silno voli svoje sluge te se stoga spremno zauzima za njih (Iza. 49:15). Jehova se može uživjeti u tuđe osjećaje, a i nama je podario tu sposobnost (Psal. 103:13, 14).

3. Kakav je Isus bio prema ljudima?

³ Isus je razumio kako se osjećaju oni koji pate, čak i ako su se nalazili u okolnostima u kojima se on sam nikad nije našao. Naprimjer, obični su ljudi živjeli u strahu od vjerskih vođa, koji su ih obmanjivali i opterećivali nebrojenim pravilima što su ih donijeli ljudi (Mat. 23:4; Mar. 7:1-5; Ivan 7:13). Premda Isusa nitko nikad nije uspio zastrašiti ni obmanuti, on je mogao razumjeti u kakvim se okolnostima ti ljudi nalaze. Zato Biblija za njega kaže: “Vidjevši mnoštvo, sažalio se na njih, jer su bili izmučeni i rasijani kao ovce bez pastira” (Mat. 9:36). Poput svog Oca, Isus je bio suosjećajan i pun ljubavi (Psal. 103:8).

4. Kako je Isus reagirao kad je vidio da ljudi pate?

⁴ Kad je Isus vidio da ljudi pate, to ga je potaknulo da im pokaže ljubav. Time je savršeno postupao po uzoru na svog Oca punog ljubavi. Nakon što su Isus i apostoli jednom prilikom prevalili velik put propovijedajući dobru vijest, namjeravali su otići na neko samotno mjesto kako bi se odmorili. No kad je Isus vidio da ga čeka silan narod, sažalio se na njih “i počeo ih je poučavati o mnogočemu” (Mar. 6:30, 31, 34).

5, 6. Kako se trebamo ophoditi s drugima ako im želimo pokazivati ljubav po uzoru na Boga? Objasni to pomoću primjera. (Vidi ilustraciju na početku članka.)

⁵ Kako po uzoru na Boga možemo pokazivati ljubav prema drugima? Razmislimo o sljedećem primjeru: Recimo da neki mladi kršćanin, kojeg ćemo nazvati Alen, razmišlja o svom ostarjelom suvjerniku koji zbog slabog vida teško čita. Osim toga, naporno mu je u službi propovijedanja pješačiti od kuće do kuće. Alen zna da je Isus rekao: “Kako želite da ljudi čine vama, tako činite i vi njima” (Luka 6:31). Stoga se pita: “Kako želim da se ljudi ponašaju prema meni?” Njegov spontani odgovor možda glasi: “Želim da sa mnom igraju nogomet!” No može li onaj ostarjeli brat igrati nogomet s njim? Naravno da ne može. Isus nas zapravo potiče da se upitamo: Da sam ja na mjestu svog bližnjeg, kako bih želio da se drugi ophode sa mnom?

⁶ Alen nije star, ali može se zamisliti u situacijama u kojima se nikad nije našao. On promatra ostarjelog brata i pažljivo ga sluša dok razgovara s njim. S vremenom bolje razumije kako se osjećaju stariji ljudi kojima je teško čitati Bibliju ili hodati od kuće do kuće. Kad Alen uvidi koliko je njegovom ostarjelom bratu teško, shvati kako mu može pomoći i želi to učiniti. I mi možemo tako postupiti. Da bismo svojim suvjernicima pokazivali ljubav po uzoru na Boga, trebamo zamisliti sebe na njihovom mjestu (1. Kor. 12:26).

7. Što nam može pomoći da razumijemo s kakvim se patnjama drugi suočavaju?

⁷ Nije uvijek lako razumjeti kakve patnje drugi doživljavaju. Mnogi ljudi suočavaju se s poteškoćama s kojima se mi  nikad nismo suočili. Neki su onemoćali zbog kakve ozljede, bolesti ili poodmakle dobi. Drugi pate u emocionalnom pogledu jer boluju od depresije, imaju napadaje panike ili su u prošlosti bili zlostavljani. Neki pak žive u vjerski razdijeljenom domu ili su samohrani roditelji. Svi se ljudi bore s nekim problemima, a oni su često drugačiji od problema s kojima se mi sami borimo. Što nam u takvoj situaciji može pomoći da pokazujemo ljubav po uzoru na Boga? Pažljivo slušajmo svog bližnjeg sve dok barem donekle ne shvatimo kako se osjeća. To će nas potaknuti da mu poput Jehove pokažemo ljubav i učinimo nešto kako bismo mu pomogli. Istina, svatko ima drugačije potrebe, no svog bližnjeg možda možemo ohrabriti u duhovnom pogledu i pomoći mu na neke druge načine. (Pročitaj Rimljanima 12:15; 1. Petrovu 3:8.)

8. Što je Isusu pomoglo da bude dobar i blag prema drugima?

⁸ Božji Sin rekao je da je svevišnji Bog “dobrostiv prema nezahvalnima i zlima” (Luka 6:35). I Isus je bio dobrostiv poput Boga. Što mu je u tome pomoglo? Razmišljao je o tome kako bi njegove riječi i postupci mogli utjecati na osjećaje drugih ljudi i zato je prema njima bio dobar, obziran i blag. Naprimjer, jednom prilikom pristupila mu je žena koja je bila poznata kao grešnica te je počela plakati i suzama mu kvasiti noge. Isus je uvidio da se ona kaje za svoje grijehe te je znao da bi je dotuklo ako bi se grubo ponio prema njoj i otjerao je. Stoga ju je pohvalio i oprostio joj grijehe. Kad je vidio da to nije po volji farizeju koji ga je ugostio, i prema njemu je bio blag (Luka 7:36-48).

9. Što nam može pomoći da pokazujemo dobrostivost po uzoru na Boga? Navedi primjer.

⁹ Kako mi možemo biti dobrostivi poput Boga? Apostol Pavao napisao je: “Gospodinov se rob ne smije svađati, nego treba biti blag [taktičan] prema svima” (2. Tim. 2:24; bilješka). Taktična osoba zna kako se treba ponašati u osjetljivim situacijama da ne bi povrijedila druge. Razmisli kako možemo pokazati dobrotu i blagost u sljedećim situacijama: Na poslu naš nadređeni ne obavlja svoje radne zadatke kako treba. Kako ćemo reagirati? Brat dođe na sastanak nakon što ga nekoliko mjeseci nije bilo u dvorani. Što ćemo mu reći? U službi propovijedanja stanar nam kaže: “U poslu sam, nemam vremena za razgovor.” Hoćemo li biti uviđavni prema njemu? Kod kuće nas supruga upita: “Zašto mi nisi rekao da si nešto isplanirao za subotu?” Hoće li naš odgovor biti blag? Ako zamislimo sebe na mjestu osoba s kojima se ophodimo i nastojimo predvidjeti kako bi ono što želimo reći moglo utjecati na njih, znat ćemo kako svojim riječima i postupcima pokazivati dobrostivost po uzoru na Jehovu. (Pročitaj Mudre izreke 15:28.)

10, 11. Što nam može pomoći da postupamo mudro poput Boga? Navedi primjer.

¹⁰ To što se možemo zamisliti u situacijama koje nikad nismo doživjeli ujedno nam pomaže da postupamo mudro poput Jehove i predviđamo moguće posljedice svojih postupaka. Mudrost je jedna od Jehovinih glavnih osobina. Ako želi, on može vidjeti do čega će sve dovesti nečiji postupci. Mi ne možemo vidjeti budućnost, ali dobro je da razmišljamo o tome do čega bi moglo dovesti nešto što želimo učiniti. Izraelci nisu razmišljali o tome što bi ih moglo snaći ako budu neposlušni  Bogu. Iako je Bog puno toga učinio za njih, Mojsije je uvidio da će oni činiti ono što je zlo u Jehovinim očima. Stoga je pred cijelom izraelskom zajednicom rekao: “Izrael je narod bez razuma, nema među njima razboritosti. Da su barem mudri! Tada bi promišljali o ovome. Razmišljali bi kakav će biti kraj njihov” (5. Mojs. 31:29, 30; 32:28, 29).

¹¹ Da bismo postupali mudro poput Boga, dobro je razmišljati o tome do kakvih bi posljedica mogli dovesti naši postupci, pa čak i zamišljati kako bi nam život tada izgledao. Naprimjer, ako smo s nekim u vezi, trebamo imati na umu koliko snažna može biti spolna privlačnost između muškarca i žene. Nipošto ne želimo učiniti nešto čime bismo ugrozili svoj dragocjeni odnos s Jehovom! Umjesto toga postupajmo u skladu sa sljedećim biblijskim načelom: “Pametan čovjek vidi zlo i skloni se, a ludi idu dalje i trpe kaznu” (Izr. 22:3).

12. O čemu je opasno razmišljati?

¹² Razborit čovjek zna da misli mogu biti poput vatre. Ako se vatrom ispravno služimo, ona može biti korisna, naprimjer pomoću nje možemo skuhati neko jelo. No vatra može biti i pogubna, naprimjer ako se izmakne kontroli i izazove požar u kojem netko nastrada. Slično tome korisno je razmišljati o Jehovi jer nam to pomaže da se ugledamo na njega. No ako razmišljamo o nečem što je nemoralno, to može biti opasno. Naprimjer, ako imamo naviku maštati o tome da činimo neki grijeh, mogli bismo tu maštariju doista provesti u djelo. Prepuštanje nemoralnim mislima može biti pogubno u duhovnom pogledu! (Pročitaj Jakova 1:14, 15.)

13. Kakav je život Eva možda zamišljala?

¹³ Osvrnimo se na to kako je prva žena, Eva, razvila želju za tim da pojede zabranjeni plod “s drveta spoznaje dobra i zla” (1. Mojs. 2:16, 17). Govoreći o tom plodu, zmija joj je rekla: “Nećete umrijeti. Jer zna Bog da će vam se onoga dana kad ga budete jeli otvoriti oči i da ćete postati kao Bog i znati što je dobro, a što zlo.” Eva je zatim “vidjela da je drvo dobro za jelo i primamljivo za oči”. Do čega je to dovelo? “Uzela [je] njegov plod i okusila ga. Zatim je dala od ploda i svome mužu, kad je bio s njom, te je i on jeo” (1. Mojs. 3:1-6). Evi se očito svidjelo ono što joj je Sotona rekao. Bila joj je privlačna pomisao na to da joj u životu ne određuje netko drugi što je dobro, a što zlo, nego da o tome odlučuje sama. Takav način razmišljanja uistinu je bio poguban! Preko Evinog je muža Adama,  koji je također zgriješio Bogu, “grijeh ušao u svijet i preko grijeha smrt” (Rim. 5:12).

14. Koja nam upozorenja Biblija daje kako ne bismo počinili grijeh?

¹⁴ Istina, Evin grijeh u edenskom vrtu nije bio povezan sa spolnim nemoralom. No Isus je upozorio svoje sljedbenike da je opasno maštati o nemoralu. Rekao je: “Svatko tko požudno gleda neku ženu već je u srcu svojemu počinio preljub s njom” (Mat. 5:28). Osim toga, Pavao je upozorio kršćane: “Ne razmišljajte o tome kako udovoljiti željama tijela” (Rim. 13:14).

15. Kakvo bismo blago trebali skupljati i zašto?

¹⁵ Nadalje, opasno može biti i ako maštamo o tome kako ćemo se jednog dana obogatiti, a da pritom ne razmišljamo o tome kako ugoditi Bogu. Ustvari, Biblija kaže da je bogatom čovjeku njegovo blago “kao visok zid u mašti njegovoj” (Izr. 18:11). Isus je ispričao jednu poučnu priču kako bi istaknuo u kakvom se jadnom stanju nalazi onaj “tko skuplja blago za sebe, a nije bogat pred Bogom” (Luka 12:16-21). Jehova se raduje kad činimo ono što mu je po volji (Izr. 27:11). A i mi smo jako sretni kad skupljamo “blago na nebu” jer znamo da imamo Božje priznanje! (Mat. 6:20). Dobar odnos s Jehovom nesumnjivo je nešto najvrednije što možemo imati.

16. Što nam, između ostalog, može pomoći da obuzdamo tjeskobne misli?

¹⁶ Zamisli koliko bismo bili tjeskobni kad bismo se zaokupili nastojanjem da steknemo “blago na zemlji” (Mat. 6:19). Isus je u jednoj usporedbi istaknuo da “brige ovoga svijeta i zavodljivo bogatstvo” mogu u čovjeku ugušiti želju za time da mu Kraljevstvo bude najvažnije u životu (Mat. 13:18, 19, 22). Bez obzira na to brinu li se zbog novca ili ne, neki ljudi neprestano razmišljaju o svemu lošem što bi ih moglo snaći u životu. No ako ne bismo obuzdavali tjeskobne misli, to bi nam moglo naštetiti u tjelesnom i duhovnom pogledu. Uzdajmo se u Jehovu i imajmo na umu da Biblija kaže: “Od zabrinutosti čovjeku srce klone, a dobra riječ veseli ga” (Izr. 12:25). Lijepa i ohrabrujuća riječ koju nam uputi netko tko nas razumije može nam razveseliti srce. Ako svojim roditeljima, bračnom partneru ili povjerljivom prijatelju koji se trudi razmišljati poput Jehove kažemo što nas tišti, to nam može pomoći da se oslobodimo tjeskobe.

17. Kako nam Jehova pomaže u borbi protiv zabrinutosti i tjeskobe?

¹⁷ Jehova najbolje zna kako se osjećamo kad nas muče tjeskobne misli. Pavao je napisao: “Ne budite zabrinuti ni za što, nego u svemu — molitvom i prošnjom, sa zahvaljivanjem — iznesite svoje molbe Bogu. I mir Božji koji nadilazi svaku misao čuvat će vaša srca i vaš um preko Krista Isusa” (Filip. 4:6, 7). Kad ti se jave tjeskobne misli, razmišljaj o pomoći koju ti u duhovnom pogledu pružaju tvoji suvjernici, starješine, vjerni rob, anđeli, Isus i Jehova.

18. U čemu nam pomaže sposobnost da zamislimo kako bismo se osjećali da smo na mjestu neke druge osobe?

¹⁸ Kao što smo vidjeli, sposobnost da zamislimo kako bismo se osjećali da smo na mjestu neke druge osobe pomaže nam da pokazujemo ljubav i druge divne osobine koje krase Boga (1. Tim. 1:11; 1. Ivan. 4:8). Budemo li pokazivali iskrenu ljubav, razmišljali o posljedicama svojih postupaka i borili se protiv tjeskobnih misli koje nas mogu lišiti radosti, bit ćemo uistinu sretni. Stoga razmišljajmo o nadi koju nam je Bog dao, trudimo se pokazivati ljubav, dobrostivost i mudrost po uzoru na Jehovu te u svemu budimo radosni poput našeg brižnog nebeskog Oca! (Rim. 12:12).