•  Zašto je važno što jedete

•  Četiri savjeta o sigurnosti hrane

•  Tri savjeta o zdravoj prehrani

•  Česte zablude o hrani

 Prehrana utječe na zdravlje. Ako vodite računa o tome da je hrana koju jedete sigurna i zdrava, možete uvelike poboljšati svoje zdravlje. S druge strane, nepravilno rukovanje hranom i nezdrava prehrana vode do ozbiljnih zdravstvenih problema, baš kao što loše gorivo može dovesti do kvara na automobilu. Ti problemi možda neće odmah biti očiti, ali s vremenom će sigurno izaći na vidjelo (Galaćanima 6:7).

 Svjetska zdravstvena organizacija kaže da je “loša prehrana problem koji pogađa sve zemlje svijeta”, a time se ne misli samo na pothranjenost nego i na probleme kao što su prekomjerna težina i pretilost. Često konzumiranje nezdrave hrane i pića povećava opasnost od srčanih bolesti, moždanog udara, dijabetesa i raka. Naprimjer, prema jednom istraživanju, loša prehrana je tijekom 2017. uzrokovala smrt najmanje 11 milijuna ljudi. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da zagađena hrana ubije više od tisuću ljudi svaki dan te izazove zdravstvene probleme kod stotina milijuna ljudi.

 Biblija nam pomaže da i na tom području života donosimo mudre odluke. Ona nas uči da je Bog “izvor života” (Psalam 36:9). Život je dar, a mi pokazujemo da ga cijenimo tako što se brinemo za svoje zdravlje i zdravlje svoje obitelji. Kako to možete postići?

 1. Pravilno rukujte hranom.

 Zašto? Opasni mikroorganizmi a iz zagađene hrane i vode mogu ući u vaše tijelo pa se možete razboljeti.

 Preporuke zdravstvenih stručnjaka:

•   Prije nego počnete pripremati hranu, operite ruke sapunom i vodom. b Trljajte ruke najmanje 20 sekundi. Dobro operite sve dijelove ruku – nadlanice, između prstiju i ispod noktiju. Temeljito isperite i osušite ruke.

•   Deterdžentom i vodom operite daske za rezanje, posuđe i sve druge predmete s kojima hrana dolazi u kontakt. Osim toga, nemojte istu dasku koristiti za hranu koja se termički obrađuje i za onu koja se jede sirova.

•   Sve voće i povrće operite, a ako se u vašem kraju usjevi navodnjavaju vodom koja bi mogla biti kontaminirana fekalijama, onda ga i dezinficirajte.

 2. Odvojite sirovu hranu od one koja je termički obrađena.

 Zašto? Mikroorganizmi iz sirove hrane, primjerice iz mesa i njegovih sokova, kontaminirat će ostalu hranu.

 Preporuke zdravstvenih stručnjaka:

•   Svu sirovu hranu – naročito meso – odvojite od gotove hrane kad je nosite kući iz trgovine i kad je spremate u hladnjak.

•   Nakon rezanja sirovog mesa dobro operite ruke, nož i dasku prije nego počnete rezati drugu hranu.

 3. Dobro termički obradite hranu.

 Zašto? Štetne mikroorganizme uništava se samo na visokim temperaturama.

 Preporuke zdravstvenih stručnjaka:

•   Prilikom pripreme jelo mora biti jako vruće. Hrana, pa tako i unutarnji dio mesa, mora se pripremati na 70 Celzijevih stupnjeva najmanje 30 sekundi.

•   Juhe i variva moraju proključati.

•   Ako podgrijavate hranu, ona mora biti vruća i pariti se.

 4. Hranu čuvajte na optimalnoj temperaturi.

 Zašto? Ako se hrana samo 20 minuta drži na temperaturi između 5 i 60 stupnjeva, broj bakterija može se udvostručiti. Sirovo meso mora se čuvati na niskoj temperaturi jer na sobnoj temperaturi neke bakterije mogu proizvesti toksine koji se ne mogu uništiti termičkom obradom.

 Preporuke zdravstvenih stručnjaka:

•   Da biste usporili ili spriječili razmnožavanje mikroorganizama, pobrinite se da hrana koja stoji bude ili vruća ili hladna, nikako ne mlaka.

•   Hranu nemojte ostavljati na sobnoj temperaturi duže od dva sata ili duže od sat vremena ako temperatura prelazi 32 stupnja.

•   Hranu nakon pripreme održavajte vrućom sve do serviranja.

 1. Svaki dan jedite raznovrsno voće i povrće.

 Voće i povrće važan su izvor vitamina, minerala i drugih hranjivih tvari neophodnih za dobro zdravlje. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, naše tijelo treba barem 400 grama voća i povrća svaki dan. Ti obroci ne uključuju gomoljaste biljke bogate škrobom, naprimjer krumpir.

 2. Konzumirajte umjerenu količinu masnoće i ulja.

 Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje ograničen unos pržene, konzervirane ili prerađene hrane jer ona često sadrži nezdrave masnoće. Kad god je to moguće, koristite biljna ulja koja sadrže nezasićene masne kiseline. c Ona su bolja od ulja s visokim udjelom zasićenih masti.

 3. Ograničite unos soli i šećera.

 Svjetska zdravstvena organizacija odraslima preporučuje da ukupan dnevni unos soli svedu na količinu manju od jedne čajne žličice. Ujedno preporučuje da dnevni unos šećera bude manji od 60 mililitara (12 žličica). d Šećer je glavni sastojak mnoge prerađene hrane i pića. Naprimjer, oko 355 mililitara gaziranog pića sadrži čak 50 mililitara šećera (10 žličica). Gazirana pića su kalorična, a za tijelo imaju malo ili čak nimalo hranjive vrijednosti.

 Biblija kaže: “Pametan čovjek vidi opasnost i skloni se, a nerazboriti idu dalje i snose posljedice” (Mudre izreke 22:3). Budete li donosili pametne odluke o ishrani i uvodili potrebne promjene, pokazat ćete da ste zahvalni Bogu na životu i zdravlju koje imate.

 Što misle ljudi: “Već tako dugo jedem nezdravo da mi promjena prehrambenih navika neće baš pomoći.”

 Što je istina: Istraživači su utvrdili da uvođenje zdrave ishrane smanjuje rizik od prerane smrti. A što se duže zdravo hranite, to će koristi biti veće.