1. Le padi i kitatyi’ka kyādi kibi mpata mu būmi bonso bwa Petelo?

PETELO kādipo ubwanya kwilwa nansha dimo kino kitatyi kyobēashile meso. Lelo meso āmutadile Yesu wēamwene bu kintu kilombola’mba wamufwija bumvu ne kumutopeka? Ketuyukilepo; mwanda bilembwa bya ku bukomo bwa mushipiditu binena’tu amba “Mfumwetu wamuvundamukila wamutala Petelo.” (Luka 22:61) Ino kuno kutalwa kwaātadilwe dimo’tu, kwāvulwije Petelo mubaile kilubo kyandi. Wājingulwile amba walonga kintu kyāmulaile Yesu, kyokya kyānenene Petelo amba kakalonga’kyopo nansha dimo—wātunine Mfumwandi muswe. Bine wādi mwanda mukomo kudi Petelo, padi kyo kitatyi kibi mpata mu būmi bwandi bonso.

2. Le Petelo wādi ufwaninwe kwifunda bufundiji’ka, ne i muswelo’ka otubwanya kumwena mu mānga yandi?

² Inoko, ino keyādipo mfulo. Mwanda Petelo wādi muntu wa lwitabijo lukomo, wādi ukidi na mukenga wa kulongolola bilubo byandi ne kuboila ñeni ku bufundiji bumo bukatampe bwa Yesu. I mwanda utala lulekelo. Batwe bonso tufwaninwe kuboila ñeni ku buno bufundiji, nanshi tubandaulei bidi Petelo mwaāboile ñeni ku buno bufundiji.

3, 4. (a) Le Petelo wāipangwile Yesu kipangujo’ka, ne i bika padi byaādi ulanga? (b) Le Yesu wālombwele namani amba Petelo wādi mutādilwe na mushipiditu wādi utumbile mu oa mafuku?

³ Kintu kya myeji isamba kunyuma mu kibundi kyabo kya Kapanama, Petelo wāfwenene Yesu kamwipangula’mba: “Abe Mfumwami mwanetu shi wampya mambo, kadi wampya mambo, ami le nkamulekela dinga? i pasamba-pabidi’ni?” Padi Petelo wādi ulanga amba aye udi na mutyima wa lulekelo. Mwanda, bendeji ba bipwilo ba mu oa mafuku bādi bafundija amba, muntu ufwaninwe kulekelwa misunsa isatu kete! Yesu wāmulondolola amba: “Nkikunenepo amba i pasamba-pabidi, ehe, poso ponka pasamba-pabidi pa makumi asamba-abidi.”—Mat. 18:21, 22.

⁴ Le Yesu wādi usaka kunena amba Petelo ufwaninwe kulama buvule bwa bilongwa byobamulubila? Nansha dimo; ino, pa  kwalamuna misunsa 7 ya Petelo ke misunsa 77, wādi usaka kunena’mba buswe kebuketulengejapo twitūdile’ko mikalo ya kulekela muntu. (1 Kod. 13:4, 5) Yesu wālombwele amba Petelo wādi mutādilwe na mutyima mūmu ne mushipiditu wa kubulwa lulekelo wādi utumbile mu oa mafuku, wa kupela kulekela bantu. Inoko, lulekelo lwa bwine Leza i lukatampe, lwa kyaba ne kyaba.—Tanga  1 Yoano 1:7-9.

5. I kitatyi’ka padi kyotwifundanga bivule bitala pa lulekelo?

⁵ Petelo kēpatenyepo na Yesu. Ino le bufundiji bwa Yesu bwātengele mutyima wandi? Kyaba kimo twifundanga bivule bitala pa lulekelo kitatyi kyotumona amba tusakilwa kulekelwa. Nanshi tutalei binkumenkume bitwala ku lufu lwa Yesu. Mu bino bitatyi bibi, Petelo wāpele Mfumwandi kaji ka kumulekela misunsa ne misunsa.

6. Le Petelo wālongele namani pāsakile Yesu kufundija batumibwa bandi kwityepeja, ino Yesu wālongele’po namani?

⁶ Kyādi kyolwa kimo nenki—bufuku bwa mfulo bwa būmi bwa Yesu bwa pano pa ntanda. Yesu wādi ukidi na bintu bivule bya kufundija batumibwa bandi—kimfwa, kwityepeja. Yesu wāshile kimfwa kya kwityepeja na kwiboija ku maulu, mwingilo wādi wingilwa na mupika wa munshi bininge. Dibajinji, Petelo wāipangwile Yesu shi usaka kumoija ku maulu. Kupwa wāpela. Ku mfulo wānena Yesu amoije, ke enkapo ku maulu kete, ino i ne ku makasa ne ku mutwe kwine! Yesu kājimijepo kitūkijetyima kyandi ino wāmushintulwidile na mutyima mutūke mvubu ne buluji bwa byaādi ulonga.—Yoa. 13:1-17.

7, 8. (a) Le Petelo wātūdile kitūkijetyima kya Yesu pa ditompo mu miswelo’ka? (b) Le Yesu wāendelele namani kulombola mutyima wa lusa ne wa lulekelo?

⁷ Kitatyi kityetye pa kupita’po, Petelo wātompa monka kitūkijetyima kya Yesu. Batumibwa bādi bepatanya kuyuka i ani mukatampe mobadi, Petelo nandi wādi mu boba bādi balonga bino bintu bya bumvu bya mitatulo ya bumuntu. Nansha nankyo, Yesu wēbalemunwine na kanye ne kwibafwija’ko pa biyampe byobālongele; bālombwele kikōkeji pa kulamata kudi Mfumwabo. Inoko, wēbalaile amba abo bonso bakamunyema. Petelo aye wānena’mba ukalamata Yesu nansha ke ku lufu kwine. Yesu wānena bupolofeto amba, Petelo ukatuna Mfumwandi misunsa isatu mu bwine bufuku’bwa kumeso kwa nzolo kudila dibidi. Penepo Petelo wāpatanya Yesu ne kwianya amba aye udi na lwitabijo lukomo kupita lwa batumibwa bonso!—Mat. 26:31-35; Mako 14:27-31; Luka 22:24-28; Yoa. 13:36-38.

⁸ Le Yesu wājimije kitūkijetyima kyandi padi Petelo? Na bubine, mu bitatyi byonso bya makambakano, Yesu wādi ukimba’nka kukimba bintu biyampe bidi mu batumibwa bandi bampikwa kubwaninina. Wādi uyukile amba Petelo ukamutuna, ino Wānena’mba: “Ami nakulombelelapo’mba lwitabijo lobe kelukakupupo ebiya nobe  pa kwalamuka pa mutyima kakomeje bamwanenu pa mutyima.” (Luka 22:32) Nanshi Yesu wālombwele kikulupiji kyandi amba Petelo ukealuja ku mushipiditu kupwa ajokele ku mwingilo wa kikōkeji. Bine, uno shao o mutyima wa lusa, wa lulekelo!

9, 10. (a) Le Petelo wādi usakilwa kulemununwa mu bika mu budimi bwa Ngesemani? (b) Mwanda wātene Petelo ubwanya kwituvuluja bika?

⁹ Kupwa papo, mu budimi bwa Ngesemani, Petelo wādi usakilwa kulemununwa monka. Yesu wēbalombwele aye, Yakoba ne Yoano, bakeshe’nka kukesha Aye paādi ulombela. Yesu mulume nobe wādi muvutakanibwe ñeni kadi wādi usakilwa bukwashi, ino Petelo ne bakwabo baponena mu tulo bukū, kyaba ne kyaba. Yesu wānenene bino binenwa bilombola amba udi na lusa ne lulekelo, amba: “I bine mutyima ō muteleko, nanshi mubidi udi ne bukōkekōke.”—Mako 14:32-41.

¹⁰ Kepāijijepo, kibumbo kyafika, kiselele bimuni, bipete ne mikombo. Kino kyādi kitatyi kya kwikala mukosoke kadi mudyumuke. Ino Petelo aye wākuma’po kya kukuma, wakupila Makusa kipete ku mutwe, umpika wa mupidishitu mukatampe, wamuketa kutwi. Yesu wālemunwine Petelo na mutyima mutūke, wāundapa kilonda, ne kushintulula musoñanya wa kuleka kumwanga mashi uludika balondi Bandi ba mu ano mafuku. (Mat. 26:47-55; Luka 22:47-51; Yoa. 18:10, 11) Petelo wādi kemupe kala Mfumwandi kaji ka kumulekela. Uno mwanda wandi wituvuluja amba batwe bonso tuloñanga bubi kitatyi ne kitatyi. (Tanga Yakoba 3:2.) Le i ani le motudi kasakilwangapo kulekelwa na Leza nansha’tu mu difuku dimo? Inoko, buno bufuku bwādi bukidi bulampe kudi Petelo. Kintu kibi kutabuka kyādi kimutengele kumeso.

11, 12. (a) Le Petelo wālombwele bukankamane namani pākwetwe Yesu? (b) Le Petelo wākomenwe namani kufikidija bintu byaānene aye mwine?

¹¹ Yesu wālangulukile na kibumbo amba shi i aye obakimba, nankyo bafwaninwe kuleka batumibwa bandi beendele shabo. Petelo katale bya lusa pobakuta Yesu kudi kibumbo. Kupwa wesakuna lubilo, na mwālongele batumibwa bakwabo.

¹² Ba Petelo ne Yoano baimana, padi i kubwipi na njibo ya Mupidishitu Mukatampe wa kala Anasa, kobāselele Yesu dibajinji mwanda wa kumusambija. Yesu pa kutambijibwa kwine’kwa, ba Petelo ne Yoano bādi balonda dya “kulampe.” (Mat. 26:58; Yoa. 18:12, 13) Petelo kādipo wa moyomoyo. Kulonda kufika ne kuno konso byādi bilomba bukankamane. Kibumbo kyādi na byabulwi, kadi Petelo wādi ke mulopole’ko wa kulopola. Inoko, Petelo kāshilepo kimfwa kiyampe kya buswe bwa kikōkeji kyaānenene aye mwine—kwitabija kufwa na Mfumwandi shi bimulomba kufwa.—Mako 14:31.

13. Le i muswelo’ka umo kete mwendele’mo wa kulonda Kidishitu?

 ¹³ Pamo bwa Petelo, bantu bavule dyalelo basakanga kulonda Kidishitu dya “kulampe”—amba muntu nansha umo kakiyuka. Ino, monka mwēkyandikile Petelo aye mwine, muswelo umo kete mwendele’mo wa kulonda Kidishitu i kulamata bininge Kwadi mungya bukomo bwetu, kwiula kimfwa Kyandi mu bintu byonso, kwampikwa kubanga bikalupuka’ko.—Tanga 1 Petelo 2:21.

14. Le Petelo wāpityije namani bufuku bwātyibilwe Yesu mambo?

¹⁴ Mfulo mfulō, bukosoke bwa Petelo bwāmufikije ne ku kibelo kya njibo imo mikatampe bininge ya mu Yelusalema. Yādi njibo ya Kaifasa, mupidishitu mukatampe mpeta kadi mukomokomo. Mobo a uno muswelo ādi majokolokwe na kipango, ne kibelo kumeso. Petelo wāfika pa kibelo, ino bāmupeleja kutwela. Yoano, wādi uyukile biyampe mupidishitu mukatampe wādi kala kādi munda, wāiya kunena mulami wa pa kibelo atweje Petelo. Bimweka’mba Petelo kādipo pabwipi na Yoano; kadi kātompelepo kutwela mu njibo ne kwimana kubwipi na Mfumwandi. Wāshele mu kipango, mwine mwādi bapika bamobamo ne bengidi bapityija buno bufuku bwa mashika, bashikete ku mudilo utēma, batala tumoni twa bubela potupita umo umo kumeso kwa kityibilo kya mambo mwanda wa kusambila Yesu.—Mako 14:54-57; Yoa. 18:15, 16, 18.

15, 16. Shintulula muswelo wāfikidile bupolofeto bwa Yesu bwa kutuna misunsa isatu.

¹⁵ Mu kitōkeji kya mudilo, mwana-mukaji wātwejeje Petelo pa kibelo wādi ukokeja kumona Petelo biyampe. Wāmujingulula. Kamusapula amba: “Abe nobe wadi ne Yesu mwine Ngadilea!” Moyo pa kumukwata, Petelo wātuna’mba kayukilepo Yesu—amba kevwenepo ne byādi binena mwana-mukaji’wa bine. Wāenda kukemana kubwipi na kibelo kya njibo, mwanda wa baleke kumuyuka, ino mwana-mukaji mukwabo wāmujingulula, wāmufunka kamunena bimo byonka amba: “Ne uno’u nandi wadi ne Yesu wa Nazala.” Petelo wātyipa amba: “Nkiyūkilepo uno muntu, ehe.” (Mat. 26:69-72; Mako 14:66-68) Kepabulwe padi Petelo pa kupwa kutuna musunsa wa bubidi, wāivwene nzolo wādila, ino wādi muvutakanibwe ñeni wakomenwa kuvuluka bupolofeto bwānenene Yesu mansá matyetye kunyuma.

¹⁶ Kitatyi kityetye pa kupita’po, Petelo wādi ukimba kufyama kutyina bakamumona. Ino kibumbo kya bantu kyādi kīmene mu kipango kyāfwena. Umo wa mu bano bantu wādi mubutule wa Makusa, yewa umpika obalopwele kudi Petelo. Penepo wāmunena Petelo amba: “Nkyakumwenepo nandi mu budimi’mwa?” Petelo wālonga bukomo bwa kwibanekenya bayuke amba abamubepela. Penepa wātyipa, kanena amba shi byanena’bya i bya bubela nabya afingwe mafingo. Uno wādi musunsa wa busatu wātunine Petelo. Aye ukala’tu kishima, nzolo wādila ne kudila—uno ye wa bubidi wāivwene Petelo bobwa bufuku.—Yoa. 18:26, 27; Mako 14:71, 72.

17, 18. (a) Le Petelo wālongele namani paājingulwile amba wālubila Mfumwandi kilubo kikatampe? (b) Le Petelo ye uno wālangile bika?

 ¹⁷ Yesu wātambila panja kaimene pa lukala utala munshi mu kipango. Mu kino kitatyi, monka mokishintulwidilwe ku ngalwilo kwa uno shapita, meso andi easa na a Petelo. Penepa Petelo wājingulula amba wālubila Mfumwandi kilubo kikatampe. Petelo wātamba panja pa kipango, kashā uvutakanibwa ñeni na mutyima wandi umutopeka. Wāenda mu mashinda a mu kibundi, kweji papo kasha ukela. Mipolo yāmusūma. Mu meso mwamufita. Mipolo yamuyengayenga mu meso kadila pakatampe pene.—Mako 14:72; Luka 22:61, 62.

¹⁸ Shi muntu walonga kilubo kya uno muswelo, i kipēla kulanga amba bubi bwandi i bukatampe bininge, kabwanyapo kulekelwa. Petelo nandi padi wālangile uno muswelo. Le Petelo kādipo ubwanya kulekelwa?

19. Le Petelo ye uno wēivwene namani pa kilubo kyandi, ino tubayuka namani amba kājimijepo kikulupiji?

¹⁹ I bikomo kufwatakanya mobyāsanshile Petelo pobwākile lubanga ne pa kumona binkumenkume bya mu dyodya difuku. Bine, e uno wētopekele kitatyi kyāfwile Yesu mu dino difuku pa kupwa kumona malwa mu mansá mavule! Petelo ye bino byādi bimusansa bininge pa kuvuluka mwaābwejeje’ko ku masusu a Mfumwandi pa byobya byāmufikile mu difuku dya mfulo dya būmi Bwandi bwa pano panshi. Na bubine, nansha byobyāmusense kutabuka, Petelo kājimijepo kikulupiji. Tubanena nankyo, mwanda kepāijijepo wāenda kukebungila pamo monka na banababo ba ku mushipiditu. (Luka 24:33) Ke kya kutatanapo shi batumibwa bonso bāfityilwe mityima pa kuyuka byobālongele bobwa bufuku bwa malwa, ne kwisenga abo bene na bene.

20. Le i ñeni’ka yotukokeja kuboila ku byālongele Petelo mu kitatyi kyandi kiyampe.

²⁰ Tubamone pano kitatyi kilumbuluke kya Petelo. Shi mwingidi wa Leza wapone, kintu kidi na mvubu ke bukatampepo bwa kinya kyandi ino i bukomo bwalonga mwanda wa kubūka monka, ne kolola kilubo. (Tanga Nkindi 24:16.) Petelo wālombwele lwitabijo lwa binebine pa kukebunga na banababo nansha byaādi mutyumukwe mutyima. Shi muntu walemenenwa na njia nansha kwialakanya, ubwanya kusaka kwikalañanya, ino na bubine kuletanga kyaka. (Nk. 18:1) Kintu kya tunangu i kwikala pabwipi na banabetu  betabije ne kujokeja monka bukomo bwetu bwa ku mushipiditu.—Bah. 10:24, 25.

21. Petelo byaēbungile pamo na banababo ba ku mushipiditu, i musapu’ka wāaivwene?

²¹ Shi Petelo wāivwene musapu utyumuna mu bidyoma wa amba umbidi wa Yesu keudipo mu kibundu, i mwanda wādi pamo na banababo ba ku mushipiditu. Penepo ba Petelo ne Yoano baenda lubilo ku kibundu kishitwe kwādi kujīkilwe Yesu. Yoano, padi ye wādi nkasampe, wāfikile mubajinji. Pa kutana ku kibelo kushitule, waānza kwikaka. Ino Petelo aye kēkakilepo. Nansha byaādi wesakana, ino aye wātwela’mo. Amba atale nenki, mutupu muntu!—Yoa. 20:3-9.

22. Le i bika byālengeje bulanda ne kutatana konso byādi mu mutyima wa Petelo bipwe?

²² Le Petelo wāitabije amba Yesu wasanguka? Dibajinji, kāitabijepo, nansha byēbalombwele bana-bakaji ba kikōkeji amba bamwikeulu bēbamwekēle, bebalombola amba Yesu wasangulwa mu bafwe. (Luka 23:55–24:11) Ino ku mfulo kwa dino difuku, bulanda bonso ne kutatana kwādi mu mutyima wa Petelo ne kobyaya jimejime. Yesu pano ke mūmi, kipangwa kikomokomo kya ku mushipiditu! Wāmwekele kudi batumibwa bonso. Ino dibajinji bidi, wāmwekēle Petelo pa bunka. Batumibwa bānenene dyodya difuku amba: “Mfumwetu wasanguka binebine; wasokokela kudi Shimona.” (Luka 24:34) Mutumibwa Polo wāsonekele mwenda mafuku pa mwanda wa dino difuku dya kutendelwa amba Yesu ‘wāmwekele kudi Kefasa, ne kudi ba dikumi ne babidi.’ (1 Kod. 15:5) Kefasa ne Shimona i majina makwabo a Petelo. Yesu wāmumwekēle mu dino difuku—bimweka’mba i mu kitatyi kyādi Petelo bunka.

23. Mwanda waka bene Kidishitu ba dyalelo baponena mu bubi bafwaninwe kuvuluka byāfikile Petelo?

²³ Myanda mivule yobēsambile pobētene keyandikilwepo mu Bible. Iyukile enka Yesu ne Petelo. Tubwanya’tu kufwatakanya mwēivwanine Petelo pa kumona Mfumwandi muswedibwe ke mūmi monka, ne kumona mukenga wa kwialakanya ne kwisāsa. Bine, kintu kyādi kisaka Petelo pano i kulekelwa, kubapu. Le i ani ubwanya kupatana amba Yesu wāmulekēle ne pa mfulo? Bene Kidishitu dyalelo baponena mu bubi bafwaninwe kuvuluka byāfikile Petelo. Kebakilanga nansha dimo amba kebabwanyapo kulekelwa na Leza. Yesu i kimfwa kibwaninine kya Shandi, mwine “ukalekela byamwiko’tu.”—Is. 55:7.

24, 25. (a) Lombola mwāpityile bufuku bwādi bupoya Petelo mu Dijiba dya Ngadilea. (b) Le Petelo wālongele bika pa kumona kingelengele kyālongele Yesu lubanga?

²⁴ Yesu wālombwele batumibwa bandi bende ku Ngadilea, kwine  kobādi ba kwitanina monka. Abo pa kufika, Petelo wāenda kukapoya mu Dijiba dya Ngadilea. Bantu bakwabo bavule bāendele nandi. Petelo wādi monka bunka pa dijiba pene pawāpityije myaka mivule pa kala. Kusāma kwa bwato, kuvuma kwa mantanki, kukwata bukonde mu makasa, kekudipo kyaidilwe. Bano bana-balume kebākwetepo keta nansha kamo bufuku bonso.—Mat. 26:32; Yoa. 21:1-3.

²⁵ Ino pa kukya lubanga, bamona muntu umo wibeta mu nkula ne kusoñanya babilulwe bate makonde abo bukila bukwabo bwa bwato. Nabo bāitabija, penepa bakwata’ko mwita 153! Petelo wādi uyukile uno muntu. Weela pa mema kaoila wenda dya mu nkula.  Abo pa kufika mu kyabu, Yesu wāpa balunda nandi mwita moshe pa makala. Yesu katale Petelo sō.—Yoa. 21:4-14.

26, 27. (a) Le Yesu wāpele Petelo mukenga’ka misunsa isatu? (b) I bukamoni’ka bwāletele Yesu bulombola’mba wālekele Petelo ne pa mfulo?

²⁶ Yesu wāipangwile Petelo shi usenswe Mfumwandi “kutabuka banōba”—mobimwekela wādi ufunka mwita. Le Petelo wādi wa kuleka buswe bwasenswe mwingilo wa buluwe bwitake na buswe bwasenswe Yesu? Petelo byaātunine Mfumwandi misunsa isatu, Yesu nandi wāmupele mukenga misunsa isatu wa kulombola kumeso a bakwabo amba bine umusenswe. Petelo pa kwitabija, Yesu wāmulombola mwa kulombwela bwine buswe’bwa amba: i kutūla mwingilo ukola kumeso kwa bintu byonso, kudisha, kukomeja, ne kukumba luombe lwa Kidishitu, ke balondi Bandi ba kikōkeji kadi.—Luka 22:32; Yoa. 21:15-17.

²⁷ Nanshi Yesu wālombwele amba Petelo wādi ukidi na mvubu kwadi ne kudi Shandi. Petelo wādi wa kwingila mwingilo wa mvubu mu kipwilo munshi mwa bwendeji bwa Kidishitu. Bine, buno i bukamoni’po kashā bulombola’mba Yesu wāmulekēle ne pa mfulo! Na bubine Petelo ye uno wātengelwe na luno lusa, kadi wālamine’lo ku mutyima.

28. Le Petelo wēendeje namani mungya dijina dyandi?

²⁸ Petelo wāvuije na kikōkeji mwingilo wandi mu myaka mivule. Wākomeje banababo, monka mwāmusoñaninye Yesu kumeso kwa kufwa. Petelo wāingile na kanye ne kitūkijetyima pa kukumba ne kudisha balondi ba Kidishitu. Yewa wādi witwa bu Shimona wēendeje mungya dijina dyamupele Yesu—Petelo, nansha Dibwe—wāikala mwimanije, mukomo, kadi ukulupilwa mu kipwilo. Bukamoni buvule bwa uno mwanda butanwa mu mikanda ibidi yālembele Petelo ibadilwa mu mikanda ya mu Bible. Ino mikanda ilombola kadi amba, Petelo kāidilwepo nansha dimo ñeni yaāboile kudi Yesu itala pa lulekelo.—Tanga 1 Petelo 3:8, 9; 4:8.

29. I muswelo’ka otubwanya kwiula lwitabijo lwa Petelo ne lusa lwa Mfumwandi?

²⁹ Batwe netu tuboilei ñeni ku buno bufundiji. Le tulombanga Yehova difuku ne difuku mwanda wa etulekele bilubo byetu bivulevule? Le twitabijanga kuno kulekelwa ne kukulupila amba kudi na bukomo bwa kwitutōkeja? Le batwe netu tulekelanga bakwetu? Shi tulonge namino, nankyo tukeula lwitabijo lwa Petelo—ne lusa lwa Mfumwandi.