Barongwa ke Bomang?
Karabo ya Beibele
Barongwa ke dibopiwa tšeo di nago le bokgoni le matla a go feta a batho. (2 Petro 2:11) Ba dula legodimong goba lefelong la moya, e lego lefelo leo le lego kgole kudu le legohle leo re le bonago. (1 Dikgoši 8:27; Johane 6:38) Ka go re’alo, gape ba bitšwa gore ke meoya.—1 Dikgoši 22:21; Psalme 18:10.
Barongwa ba tšwa kae?
Modimo o bopile barongwa a diriša Jesu, yoo Beibele e rego ke “leitšibulo la tlholo yohle.” Ge Beibele e hlalosa kamoo Modimo a ilego a diriša Jesu go bopa dilo e re: “Gobane dilo tše dingwe ka moka tše di lego magodimong le lefaseng di hlodilwe ka yena [Jesu], dilo tše di bonagalago le dilo tše di sa bonagalego,” go akaretša le barongwa. (Bakolose 1:13-17) Barongwa ga ba nyale le gona ga ba be le bana. (Mareka 12:25) Go e na le moo, yo mongwe le yo mongwe wa “barwa ba [ba] Modimo wa therešo” ba bopilwe ka o tee ka o tee.—Jobo 1:6.
Barongwa ba bopilwe kgale pele lefase le e ba gona. Ge Modimo a be a bopa lefase, barongwa ba ile “ba gobela ka go hlalala.”—Jobo 38:4-7.
Barongwa ke ba ba kae?
Beibele ga e re botše palo ya bona, eupša e re ke ba bantši kudu. Ka mohlala, ponong e nngwe moapostola Johane o ile a bona barongwa ba diketekete.—Kutollo 5:11.
Na barongwa ba na le maina le dika?
Ee. Beibele e bolela maina a barongwa ba babedi e lego Mikaele le Gabariele. (Daniele 12:1; Luka 1:26) a Barongwa ba bangwe ba ile ba dumela gore ba na le maina eupša ga se ba ka ba a bolela.—Genesi 32:29; Baahlodi 13:17, 18.
Barongwa ba na le dika tša go se swane. Ba kgona go boledišana. (1 Bakorinthe 13:1) Ba a nagana e bile ba kgona go tumiša Modimo. (Luka 2:13, 14) Le gona ba na le tokologo ya go kgetha magareng ga se se lokilego le se se fošagetšego. Re bone se ge ba bangwe ba barongwa ba be ba kgetha go tlatša Sathane Diabolo go se kweng ga gagwe Modimo.—Mateo 25:41; 2 Petro 2:4.
Na barongwa ba a lekana ka maemo?
Aowa. Morongwa yo a fetago barongwa ka moka ka matla le bolaodi ke Mikaele, yena morongwa yo mogolo. (Juda 9; Kutollo 12:7) Barongwabatuki ke barongwa ba maemo a godimo kudu bao ba dutšego kgauswi le sedulo sa bogoši sa Jehofa. (Jesaya 6:2, 6) Bakerubi le bona ke barongwa ba maemo a godimo bao ba dirago mediro e kgethegilego. Ka mohlala, bakerubi ba ile ba hlokomela tsela yeo e tsenago ka tšhemong ya Edene ka morago ga gore Adama le Efa ba rakwe go yona.—Genesi 3:23, 24.
Na barongwa ba thuša batho?
Ee, Modimo o diriša barongwa ba gagwe bao ba botegago go thuša batho lehono.
Modimo o diriša barongwa gore ba hlahle batho ba gagwe ge ba dira modiro wa go bolela ditaba tše dibotse tša Mmušo wa Modimo. (Kutollo 14:6, 7) Tlhahlo yeo ya barongwa e thuša bao ba bolelago ditaba tše dibotse le bao ba di theetšago.—Ditiro 8:26, 27.
Barongwa ba thuša gore phuthego ya Bokriste e se ke ya šilafatšwa ke batho bao ba dirago dilo tše mpe.—Mateo 13:49.
Barongwa ba hlahla le go šireletša batho bao ba botegelago Modimo.—Psalme 34:7; 91:10, 11; Baheberu 1:7, 14.
Kgauswinyane, barongwa ba tla thušana le Jesu Kriste go imolla batho ka go fediša bobe.—2 Bathesalonika 1:6-8.
Na motho yo mongwe le yo mongwe o na le morongwa yo a mo šireletšago?
Le ge barongwa ba šireletša batho ba Modimo gore ba dule ba e na le tswalano le yena, se ga se bolele gore Mokriste yo mongwe le yo mongwe o na le morongwa yo a mo šireletšago. b (Mateo 18:10) Barongwa ga ba šireletše batho ba Modimo tekong e nngwe le e nngwe. Beibele e re ruta gore Modimo ka mehla “o tla bula tsela ya go tšwa” molekong ka go nea motho bohlale le matla a go kgotlelela.—1 Bakorinthe 10:12, 13; Jakobo 1:2-5.
Maaka ka barongwa
Maaka: Barongwa ka moka ba lokile.
Therešo: Beibele e bolela ka “madira a kgopo a moya” le ka “barongwa bao ba ilego ba dira sebe.” (Baefeso 6:12; 2 Petro 2:4) Barongwa ba ba babe ke batemona bao ba ilego ba tlatša Sathane go se kweng Modimo.
Maaka: Ga go kgonege gore barongwa ba hwe.
Therešo: Barongwa ba babe, gotee le Sathane Diabolo, ba tla fedišwa ba se sa ba gona.—Juda 6.
Maaka: Ge batho ba ehwa ba fetoga barongwa.
Therešo: Barongwa ba bopilwe ke Modimo, ga se batho bao ba tsošitšwego. (Bakolose 1:16) Batho bao ba tsošetšwago go phela legodimong ba amogela mpho ya go se hwe go tšwa go Modimo. (1 Bakorinthe 15:53, 54) Ba tla feta barongwa ka maemo.—1 Bakorinthe 6:3.
Maaka: Barongwa ba bopetšwe go hlankela batho.
Therešo: Barongwa ba kwa ditaelo tša Modimo, e sego tša batho. (Psalme 103:20, 21) Le Jesu o ile a bolela gore o tla kgopela thušo go Modimo, e sego go barongwa.—Mateo 26:53.
Maaka: Re ka rapela barongwa gore ba re thuše.
Therešo: Go rapela Modimo ke karolo ya borapedi bja rena, bjo bo swanelago Jehofa Modimo feela. (Kutollo 19:10) Re swanetše go rapela Modimo a nnoši, re diriša leina la Jesu.—Johane 14:6.
a Diphetolelo tše dingwe tša Beibele di diriša lentšu “Lucifer” go Jesaya 14:12, leo batho ba bangwe ba rego ke leina la morongwa yo a ilego a fetoga Sathane Diabolo. Eupša, lentšu la Seheberu sa mathomong leo le dirišitšwego mo le ra gore “yo a phadimago.” Ditemana tše di latelago di bontšha gore lentšu le ga le šupe go Sathane eupša le šupa go mmuši wa Babilona yoo Modimo a bego a tla mo fediša ka ge a be a ikgogomoša. (Jesaya 14:4, 13-20) Polelwana “yo a phadimago” e be e dirišetšwa go kwera mmušo wa Babilona ka morago ga gore o fedišwe.
b Ba bangwe ba nagana gore pego ya ge Petro a be a lokollwa kgolegong e re bontšha gore Petro o be a na le morongwa yo a mo šireletšago. (Ditiro 12:6-16) Lega go le bjalo, ge barutiwa ba be ba bolela ka “morongwa wa [Petro],” go ka direga gore ka phošo ba be ba nagana gore go tlile morongwa e sego Petro.
You May Also Like
DIPOTŠIŠO TŠA BEIBELE DI A ARABJA
Mikaele Morongwa yo Mogolo ke Mang?
O na le leina le lengwe gape leo le tsebegago kudu.
MOROKAMI
Na o na le Morongwa yo a go Šireletšago?
Na o ka ipotša gore o ka šireletšwa ke morongwa goba barongwa?
DITHUTO TŠA BEIBELE
Leka Thuto ya Rena ya Beibele
Ithute Beibele mahala o thušwa ke motho yo mongwe.