THAROLLO YA MOTŠWA-O-SWERE
Batho ba Swanetše go Ithuta go ba le Boitshwaro le Mekgwa e Mebotse
Bašemane ba bangwe ba kile ba bonwa molato wa gore ba gobošitše mošemane yo mongwe ka tša thobalano ge ba be ba eya leeto la sekolo. Bašemane bao ka moka ba be ba tsena sekolong sa maemo sa kua Canada. Ka morago ga tiragalo yeo, mongwadi yo mongwe e lego Leonard Stern, o ile a ngwala ka kuranteng ya Ottawa Citizen gore: “Go ba bohlale, go rutega le go huma ga di thuše bafsa gore ba se dire dilo tše mpe.”
Leonard Stern o ngwadile gape gore: “Gantši re letetše gore batswadi ba rute bana ba bona go ba le mekgwa e mebotse. Eupša go bonala batswadi ba bantši ba tshwenyegile feela ka gore bana ba bona ba rutege e le gore ba tle ba šome mešomo ya maemo.”
Ke nnete gore go tsena sekolo go bohlokwa. Eupša le ge motho a ka hwetša thuto ya maemo a godimo sekolong, thuto yeo e ka se mo thuše go lwantšha dikganyogo tše mpe goba go lahla mekgwa e mebe. Bjale re ka hwetša kae thuto yeo e ka thušago batho go ba le boitshwaro le mekgwa e mebotse?
THUTO YEO E THUŠAGO BATHO GO BA LE BOITSHWARO LE GO RATA MODIMO
Beibele e swana le seipone. Ge re e bala, re kgona go bona mafokodi a rena le moo re swanetšego go lokiša gona. (Jakobo 1:23-25) Eupša Beibele ga e dire seo feela. E re thuša go phela ka tsela yeo Modimo a e nyakago le kamoo re ka phedišanago ka khutšo le batho ba bangwe. E re thuša go ba le dika tša go swana le kgaugelo, botho, go se fele pelo, boitshwaro le lerato. E bile Beibele e re lerato le re thuša go ba le botee. (Bakolose 3:14) Ke ka baka la’ng lerato le le bohlokwa gakaakaa? Ekwa seo Beibele e se bolelago ka lona.
-
“Lerato ga le fele pelo e bile le botho. Lerato ga le hufege, ga le ikgantšhe, ga le ikgogomoše, ga le dire tša go leša dihlong, ga le nyake tša go ikhola, ga le rumolege. Ga le boloke pego ya bobe. Ga le thabele go se loke eupša le thaba le therešo. Le tiišetša tšohle, . . . le kgotlelela tšohle. Lerato le ka mohla ga le fele.”—1 Bakorinthe 13:4-8.
-
“Lerato ga le sware moagišani wa motho gampe.”—Baroma 13:10.
-
“Godimo ga tšohle, ratanang ka lerato le le tseneletšego, gobane lerato le bipa dibe tše dintši.”—1 Petro 4:8.
O ikwa bjang ge o na le batho bao ba go ratago? O ikwa o šireletšegile, o bolokegile e bile o sa tšhabe selo. Lebaka ke gore o a tseba gore batho bao ba a go rata le gore ba ka se tsoge ba go kwešitše bohloko ka boomo.
Go oketša moo, lerato le ka dira gore batho ba tlogele dilo tšeo ba di ratago le go fetoša tsela yeo ba phelago ka yona e le gore ba hole batho ba bangwe. Ka mohlala, ge morwedi wa George a be a eba le ngwana, George o be a nyaka go fetša nako le ngwana yoo. Eupša go be go na le bothata. George o be a kgoga kudu, gomme mokgonyana wa gagwe a sa nyake gore a kgoge kgauswi le ngwana yoo. George o ile a dira’ng? Le ge a
be a na le mengwaga e 50 a kgoga, o ile a tlogela go kgoga e le gore a kgone go ba le setlogolo seo sa gagwe. Mohlala wo o re thuša go bona gore lerato le ka re thuša go tlogela mekgwa e mebe!Beibele e re thuša go ba le mekgwa e mebotse le dika tše dibotse tša go swana le kgaugelo, botho le lerato
Ka moka ga rena re ka ithuta go rata batho ba bangwe. Batswadi ba swanetše go ruta bana ba bona go rata batho ba bangwe. Batswadi ba fepa bana ba bona, ba a ba šireletša e bile ba a ba homotše ge ba ekwa bohloko goba ba babja. Batswadi ba babotse ba boledišana le bana ba bona le go ba ruta go ba le mekgwa e mebotse. E bile ba laya bana ba bona le go ba thuša go tseba phapano magareng ga se sebotse le se sebe. Go oketša moo, batswadi ba babotse ba beela bana ba bona mohlala o mobotse wo ba ka o ekišago.
Ka maswabi, batswadi ba bangwe ga ba rute bana ba bona go ba le mekgwa e mebotse. Na se se ra gore ke gona ge go padile ka bana bao? Aowa! Batho ba bantši ba bagolo, go akaretša le bao ba goletšego malapeng a go hlakahlakana, ba ile ba kgona go dira diphetogo tše dikgolo maphelong a bona gomme ba ba le mekgwa e mebotse. Ba bangwe ba bona go be go se na kholofelo ya gore ba ka fetoga! Re tla kwa ka bona sehlogong se se latelago.