Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Tane​—Ia Avea Oe ma Sē e Malu i ai Lau Avā

Tane​—Ia Avea Oe ma Sē e Malu i ai Lau Avā

O LE ā le ituaiga o puipuiga e tatau i se tane ona saunia mo lana avā? E toʻatele tagata na ola aʻe ma le manatu, o le tiute autū o le tane o le tausi o lona aiga i le itu tau tupe. Peitaʻi, e iai nisi avā e tele a latou meafaitino ae e lē o saogalemu i le itu tau faalogona, pe fefefe foʻi. O se faaaʻoaʻoga, ua faapea mai se fafine Sepania e igoa iā Rosa e faatatau i lana tane: “Pe a matou faatasi ma isi, o ia o se tagata lelei, ae a oo mai i le fale, o ia o se tane e sauā.” Na taʻutino mai Joy mai i Nigeria, “Pe a ou lē ioe i manatu o laʻu tane, e faapea mai o ia, ʻE na o le fai lava o le mea lea ou te fai atu ai auā o aʻu o lou toʻalua.’”

E faapefea i se tamāloa ona faatino i se auala alofa lona tiute tauave o se tane? E faapefea i se tane ona avea ma sē e malu i ai lona aiga, i le avea ma “mapusaga” i lana avā?​—Ruta 1:9.

LE MANATU O LE TUSI PAIA E FAATATAU I LE PULE A SE TANE

E ui e tutusa le tane ma le avā i le silafaga a le Atua, ae ua taʻua i le Tusi Paia e tofu i laʻua ma matafaioi i le aiga. Ua faapea mai le Roma 7:2, o le fafine ua faaipoipo ua i lalo o le “tulafono a lana tane.” E pei o se faalapotopotoga ua tofia se tasi e avea ma faauluuluga e vaavaaia mea, ua tofia foʻi e le Atua le tane e avea ma ulu o lana avā. (1 Korinito 11:3) E tatau i tane ona taʻimua i mea uma i o latou aiga.

Tane, e faapefea ona faaaogā le pule ua tuuina mai e le Atua iā te outou? Ua faapea mai le Tusi Paia: “Ia faaauau ona alolofa atu i a outou avā, e pei o le Keriso foʻi ona alofa i le faapotopotoga.” (Efeso 5:25) Ioe, e ui lava e leʻi faaipoipo Iesu Keriso, ae e fesoasoani lana faaaʻoaʻoga iā te oe e avea ai ma tane lelei. Seʻi o tatou tilofaʻia pe faapefea.

O LE OLAGA O IESU O SE FAAAʻOAʻOGA SILI ONA LELEI MO TANE

Na avea Iesu ma faalaeiauga ma faamāmā avega i isi. Na folafola atu e Iesu i ē uma na lofitūina ma omia i o latou lava faafitauli: “Ia outou ō mai iā te aʻu . . . ona ou faafouina lea o outou.” (Mataio 11:28, 29) Sa masani ona ia faamālōlō o latou maʻi ma fesoasoani iā i latou e faalatalata atu i le Atua. O le māfuaaga lea na tosina atu ai le toʻatele iā Iesu, ma mautinoa o le a ia faamāmā i a latou avega!

Auala e faaaʻoaʻo ai tane iā Iesu. Ia saʻili ni auala e fesoasoani ai e faamāmā le avega a lau avā. O nisi avā ua tutusa o latou lagona ma Rosa, o lē na faapea mai: “E pei lava aʻu o se teine faigaluega a loʻu toʻalua.” I se tulaga tuufaafeagai, na faapea mai Kweku, o se tane o loo sologa lelei lana faaipoipoga: “E masani ona ou fesili i laʻu avā pe e iai se mea e mafai ona ou fesoasoani atu ai. O loʻu alofa iā te ia, ou te tausolomua ai e fesoasoani iā te ia i feʻau i le fale.”

Sa manatu mamafa Iesu i isi ma tigā alofa. E 12 tausaga o mafatia se fafine mativa i se maʻi tugā. Ina ua faalogo e iā Iesu le mana e fai ai vavega, “ua faapea ifo o ia: ʻAfai ou te paʻi atu tau lava o ona ofu tele, ona ou toe malosi ai lea.’” O le mea lenā tupu. Sa ia faalatalata atu ma paʻi i le pito ofu o Iesu, ona malosi ai lea o ia. Na manatu nisi tagata na vaavaai ane e lē talafeagai le gaoioiga a lenei fafine. Ae na silafia e Iesu na fia maua e le fafine se mapusaga. * Sa faapea atu ma le agalelei Iesu: “Loʻu afafine e, . . . ia e mālōlō mai lou maʻi tigā.” E leʻi faamāsiasi pe otegia e Iesu le fafine, ae sa ia amanaʻia lona tulaga maʻi. Ua iloa mai ai o Iesu o sē e tigā alofa.​—Mareko 5:25-34.

Auala e faaaʻoaʻo ai tane iā Iesu. Pe a faamaʻimaʻi lau avā, ia faaalia le manatu mamafa i lona tulaga ma ia onosaʻi. Ia taumafai e tuu oe i lona tulaga ma malamalama i le auala e tali mai ai. O se faaaʻoaʻoga, ua faapea mai Ricardo: “Pe a ou mātauina ua maitaita laʻu avā, ou te taumafai malosi e ʻalofia le faia o ni faamatalaga e atili ai ona ita o ia.”

Sa fetalanoaaʻi Iesu ma ona soo. Sa tele ina talanoa atu Iesu i ana uō. Na fetalai o ia: “Ua ou faailoa atu iā te outou mea uma na ou faalogo ai i loʻu Tamā.” (Ioane 15:15) E moni sa iai taimi na manaʻo ai Iesu e na o ia e manatunatu ma tatalo. Ae na masani ona ia faailoa atu i ona soo ona faalogona moni. I le pō a o leʻi fasiotia o ia e pei o sē e solitulafono, sa ia taʻu saʻo atu i ona soo ua “matuā tigā” o ia. (Mataio 26:38) E ui sa lē fiafia Iesu i ni gaoioiga a ana uō, ae sa ia talanoa atu pea iā i latou.​—Mataio 26:40, 41.

O le manatunatu i le faaaʻoaʻoga a Iesu, o le a fesoasoani i se tamāloa e avea ai o se tane ma se tamā lelei

Auala e faaaʻoaʻo ai tane iā Iesu. Ia faamatala atu i lau avā ou manatu ma faalogona. E ono faitio mai se fafine e faapea, a ō i le mea e iai tagata ua fiafia lana tane e talanoa, ae a oo mai i le fale ua gūgū faasoloatoa. I le isi itu, mātau lagona o Ana pe a sasaa atu faalogona o lana tane: “Ou te lagona e alofa moni lava o ia iā te aʻu, ma ou māfana atu ai iā te ia.”

Ia ʻalofia le lē tautala o se auala e faasala ai lau avā. Na faapea mai se tasi fafine: “Pe a ita laʻu tane iā te aʻu, e lē toe fia tautala mai mo le tele o aso. Na ou lagona ai o aʻu o se tagata leaga ma faatauvaa.” I le isi itu, e taumafai Edwin e faaaʻoaʻo iā Iesu. Ua ia taʻua: “Pe a ou ita, ou te lē vave tali atu, ae ou te faatali i se taimi talafeagai e ma te soālaupule ai le faafitauli.”

Ua vaaia e Joy lea na taʻua i le amataga, suiga i lana tane talu ona suʻesuʻeina le Tusi Paia ma Molimau a Ieova. Na faapea mai Joy: “Ua tele suiga lelei iā te ia ma o loo taumafai malosi e avea o se tane alofa, e ala i le faaaʻoaʻo iā Iesu.” E faitau miliona ulugalii faaipoipo ua maua aogā mai i nei foʻi taʻiala o le Tusi Paia. Pe e te fia maua foʻi na aogā? E mafai ona e talosaga atu i se Molimau a Ieova mo se talanoaga faale-Tusi Paia e aunoa ma se totogi.

^ pala. 10 E tusa ai ma le Tulafono a Mose, sa lē mamā faaletapuaʻiga lenei fafine ona o lona tulaga, ma o so o se tasi na paʻi i ai e manatu i ai ua lē mamā.​—Levitiko 15:19, 25.