Skip to content

Skip to table of contents

Praslin iha illa Seixeles. Iha tinan 1881, Charles Gordon hatete katak fatin neʼe mak jardín Eden

Paraízu iha mundu—Neʼe realidade ka lae?

Paraízu iha mundu—Neʼe realidade ka lae?

Paraízu! Ema uza liafuan “paraízu” atu koʼalia kona-ba fatin neʼebé furak loos no hakmatek. Bainhira ita haree broxura ho foto kapás kona-ba rai seluk, neʼe book ita atu halo viajen hodi bele haluha ita-nia problema no sente kontente. Maibé realidade mak bainhira ita fila husi ita-nia viajen, ita sei halaʼo fali ita-nia moris hanesan baibain.

Ita hotu hakarak atu moris iha paraízu. Maibé karik ita hanoin: ‘Paraízu mak mehi deʼit ka lae? Se nuneʼe, tanbasá mak ema gosta buka paraízu? Loron ida, ita bele moris duni iha paraízu ka lae?’

ISTÓRIA KONA-BA PARAÍZU

Durante tinan atus ba atus, ema buka-hatene kona-ba paraízu. Ema barak interese tanba Bíblia koʼalia kona-ba “jardín ida iha Eden, iha parte leste”. Tanbasá jardín neʼe dada ema nia atensaun? Bíblia hatete: “Maromak Jeová kuda ai-hun oioin neʼebé diʼak atu haree no diʼak atu sai nuʼudar ai-han.” Jardín neʼe mak paraízu, fatin neʼebé furak tebes. Laʼós neʼe deʼit, iha jardín nia klaran iha mós “ai-hun moris nian”.Gênesis (Kejadian) 2:8, 9.

Liután neʼe, livru Gênesis hatete katak mota haat mak suli tun husi jardín Eden. Mota rua husi mota haat neʼe sei iha toʼo ohin loron. Ida mak mota Tigris (ka Hídekel) no ida seluk mak Eufrates. (Gênesis [Kejadian] 2:10-14) Mota rua neʼe suli tun ba Tasi Pérsia liuhusi parte ida iha rai-Pérsia neʼebé ohin loron bolu nuʼudar rai-Irake.

Tan neʼe, istória kona-ba paraízu mak parte husi ema Pérsia nia kultura. Porezemplu, muzeu ida iha Estadus Unidus iha tapete ka karpet Pérsia nian neʼebé ema soru maizumenus tinan 500 liubá. Tapete antigu neʼe iha dezeñu jardín ida neʼebé moru haleʼu, ho ai-hun no ai-funan oioin. Iha língua Pérsia, liafuan “jardín neʼebé moru haleʼu” mós signifika “paraízu”. Dezeñu neʼe atu hanesan deʼit ho esplikasaun husi Bíblia kona-ba jardín Eden neʼebé furak.

Tuir loloos, ema konta tutan istória kona-ba paraízu iha língua no kultura barak iha mundu tomak. Bainhira ema muda ba fatin oioin iha mundu neʼe iha tempu uluk, sira mós lori istória kona-ba jardín Eden, no neineik-neineik istória neʼe kahur fiar oioin. Toʼo ohin loron, ema barak uza liafuan “paraízu” atu refere ba fatin furak neʼebé nakonu ho ai-hun no bee neʼebé moos.

BUKA PARAÍZU

Ema balu hatete katak sira hetan ona paraízu neʼebé lakon. Porezemplu, iha tinan 1881, xefe ba tropa rai-Bretaña naran Charles Gordon vizita illa Seixeles, no nia gosta tebes fatin furak ida naran Vallée de Mai. Nia hatete katak fatin neʼe mak jardín Eden. Iha tinan 1492, bainhira Cristóvão Colombo toʼo iha illa Hispaniola, nia hanoin karik nia hetan ona jardín Eden. Ohin loron, illa neʼe mak parte husi rai-Repúblika Domínika no rai-Haití.

Livru ida naran Mapping Paradise (Buka-Hetan Paraízu) fó sai mapa antigu hamutuk 190 liu, no mapa barak hatudu Adão no Eva iha jardín Eden. Livru neʼe mós inklui mapa ida neʼebé úniku tebes neʼebé ema kopia husi manuskritu Beatus de Liébana, maizumenus tinan 800 liubá. Iha parte leten husi mapa neʼe iha dezeñu paraízu. Mapa neʼe mós hatudu mota haat suli sai husi paraízu neʼe. Mota sira-neʼe mak “Tigris”, “Eufrates”, “Pison” no “Jion”. Mota ida-idak neʼebé toʼo ba mapa neʼe nia sikun haat reprezenta hanorin kristaun neʼebé habelar iha mundu tomak. Neʼe hatudu katak, maski ema la hatene jardín Eden iha neʼebé, maibé sira gosta nafatin istória kona-ba paraízu.

Hakerek-naʼin ida husi rai-Inglaterra naran John Milton neʼebé moris maizumenus tinan 400 liubá, hakerek poezia ho títulu Paradise Lost (Paraízu neʼebé Lakon) neʼebé bazeia ba istória iha Gênesis kona-ba Adão halo sala no sai husi jardín Eden. Iha poezia neʼe, nia fó sai Maromak nia promesa, katak ema sei hetan fali moris rohan-laek iha mundu, hodi hatete: “Ikusmai, mundu tomak sei sai paraízu.” Tuirmai, Milton mós hakerek poezia ida tan ho títulu Paradise Regained (Paraízu neʼebé Hetan Fali).

EMA NIA HANOIN TROKA

Husi tempu uluk kedas, ema hanoin kona-ba paraízu neʼebé lakon ona. Maibé tansá mak ohin loron ema la koʼalia tan kona-ba neʼe? Livru Mapping Paradise esplika katak ulun-naʼin relijiaun sira lakohi koʼalia kona-ba paraízu iha neʼebé loos.

Igreja barak hanorin katak ema nia esperansa mak atu bá lalehan, laʼós atu hela iha mundu paraízu. Maski nuneʼe, Bíblia hatete iha Salmo (Mazmur) 37:29: “Ema laran-loos sira sei simu rai nuʼudar sira-nian, no sira sei hela ba nafatin iha neʼebá.” Maibé ohin loron mundu la hanesan duni ho paraízu. Entaun, promesa neʼe sei sai loos ka lae? *

MUNDU TOMAK SEI SAI PARAÍZU

Maromak Jeová, neʼebé kria jardín Eden, promete katak Nia sei halo mundu neʼe sai fali paraízu. Oinsá? Uluk Jesus hanorin ita atu halo orasaun: “Halo Ita-nia Ukun toʼo mai rai. Halo Ita-nia hakarak sai loos iha rai, hanesan iha lalehan.” (Mateus 6:10) Ukun neʼe mak governu ida ho Jesus Kristu nuʼudar liurai, no neʼe sei troka ema nia governu hotu. (Daniel 2:44) Liuhusi Ukun neʼe, Maromak nia hakarak kona-ba mundu paraízu sei “sai loos”.

Liuhusi profeta Isaías, Maromak fó sai nanis situasaun furak iha paraízu neʼebé Nia promete. Iha paraízu, problema hotu neʼebé haterus ita ohin loron sei la iha tan. (Isaías [Yesaya] 11:6-9; 35:5-7; 65:21-23) Ami anima Ita atu lee eskritura hirak-neʼe iha ita-nia Bíblia, hodi bele hatene saida mak Maromak sei halo ba ema neʼebé halo tuir Ninia hakarak. Iha tempu neʼebá, ema sei moris haksolok iha paraízu no iha relasaun besik ho Maromak.Apokalipse 21:3.

Tanbasá mak ita bele fiar katak esperansa kona-ba Paraízu sei sai realidade? Bíblia hatete: “Kona-ba lalehan, neʼe mak Jeová nian, maibé nia fó ona rai ba ema.” Promesa atu moris ba nafatin iha paraízu mai husi Maromak neʼebé “nunka bosok”. (Salmo [Mazmur] 115:16; Tito 1:2) Sin, Bíblia fó mai ita esperansa neʼebé furak tebes!

^ par. 15 Ema Izlaun nia livru santu Alkoraun mós hatete: “Ema laran-loos sira husi Haʼu-nia atan sei simu rai.”—Versíkulu 105 husi surah 21, Al-Anbiya’ [Profeta sira]