Skip to content

Skip to table of contents

Ida-neʼe mak ita-nia liman-rohan espirituál

Ida-neʼe mak ita-nia liman-rohan espirituál

“Ida-neʼe mak liman- rohan ba Jeová nia atan sira.”—ISA 54:17.

1. Saida mak Maromak Jeová fó mai ita?

 MAROMAK JEOVÁ la iha hun no la iha rohan, no nia fó-hatene mai ita buat neʼebé ita presiza halo atu bele moris ba nafatin. Ninia matadalan sira-neʼe la troka. Bíblia hatete: “Maromak nia liafuan hela ba nafatin.” (1 Ped 1:23-25) Ita agradese tebes ba Jeová tanba nia fó informasaun importante mai ita liuhusi ninia Liafuan, Bíblia!

2. Maromak hakarak ita atu hatene saida kona-ba nia?

2 Maromak Jeová hakarak ita hotu atu hatene ninia naran. Dala primeiru neʼebé Bíblia temi Jeová nia naran mak kuandu konta “istória kona-ba lalehan no rai”. (Gên 2:4) Liuhusi milagre, Maromak rasik mós hakerek ninia naran iha fatuk-belar kuandu nia fó Ukun-Fuan Sanulu ba Moisés. Porezemplu, ukun-fuan primeiru komesa hodi dehan: “Haʼu mak Jeová, ó-nia Maromak.” (Êx 20:1-17) Maski Satanás koko makaʼas atu halakon Maromak nia Liafuan hodi ita la bele hatene kona-ba Maromak no Ninia naran, maibé Jeová la husik ida-neʼe atu akontese.—Sal 73:28.

3. Saida tan mak Maromak hakarak ita atu hatene?

3 Ema iha hanoin sala oioin kona-ba Maromak. Maibé Jeová hakarak ita hotu hatene lia-loos kona-ba nia. Ita kontente tanba Jeová fó sai lia-loos mai ita liuhusi ninia Liafuan. (Lee Salmo 43:3, 4. a) Ida-neʼe hanesan Maromak Jeová fó naroman mai ita iha mundu neʼebé iha nakukun laran.—1 Joao 1:6, 7.

ITA IHA LIMAN-ROHAN ESPESIÁL

4, 5. Iha tinan 1931, ita simu buat espesiál saida?

4 Ema husi rai ida, sira moris tuir hahalok ka tradisaun neʼebé sira-nia beiʼala mak hatutan husi jerasaun ba jerasaun. Ita bele bolu buat sira-neʼe nuʼudar sira-nia liman-rohan. Nuʼudar Testemuña ba Jeová, ita mós simu liman-rohan. Jeová ajuda ninia povu atu komprende Bíblia no lia-loos kona-ba nia no ninia hakarak. Nia mós fó knaar espesiál mai ita atu lori ninia naran Jeová.

Iha reuniaun boot iha 1931, ita simu ho haksolok naran Testemuña ba Jeová

5 Iha tinan 1931, ita simu ita-nia naran foun “Testemuña ba Jeová” iha reuniaun boot neʼebé halaʼo iha sidade Columbus, Ohio, iha Estadus Unidus. Iha reuniaun boot neʼe, irmaun-irmán sira simu programa neʼebé iha nia oin hakerek ho letra boot “JW”. Irmán ida hatete katak sira neʼebé simu programa neʼe koʼalia ba malu kona-ba “JW” katak sá. Balu hatete ida-neʼe katak “Just Wait” (Hein Deʼit), ka “Just Watch” (Haree Deʼit), no balu fali hatete katak “JW” mak “Jehovahʼs Witnesses” (Testemuña ba Jeová). Antes neʼe, Jeová nia povu bolu sira-nia an nuʼudar Estudante Bíblia, maibé iha loron-domingu, 26 Jullu 1931, sira neʼebé rona diskursu espesiál iha reuniaun boot neʼe, sira hatán ho laran ida deʼit atu hanaran sira-nia an nuʼudar Testemuña ba Jeová. Sira kontente atu simu naran foun neʼe, neʼebé foti husi Bíblia. (Lee Isaías 43:12. b) Irmaun ida hatete: “Haʼu sei la haluha lian neʼebé rona-naʼin hasaʼe no basa liman makaʼas.” Relijiaun seluk iha mundu neʼe lakohi bolu sira-nia an hodi Maromak nia naran, maibé durante tinan 80 liu ona, Jeová fó bensaun mai ita atu uza naran espesiál neʼe!

6. Ita-nia liman-rohan inklui informasaun kona-ba saida?

6 Ita-nia liman-rohan inklui informasaun neʼebé loos no importante husi Bíblia kona-ba Maromak nia atan sira husi tempu uluk. Porezemplu, Bíblia konta kona-ba Abraão, Isaac, no Jacob. Ita fiar katak sira koʼalia beibeik ho sira-nia família kona-ba oinsá atu halo Jeová kontente. Karik ida-neʼe ajuda José atu la simu tentasaun husi Potifar nia feen atu halo sala-foʼer tanba nia lakohi halo “sala kontra Maromak”. (Gên 39:7-9) Iha apóstolu sira-nia tempu mós ema kristaun sira fahe ba malu informasaun kona-ba Maromak. Porezemplu, apóstolu Paulo fó-hatene kongregasaun kristaun sira informasaun importante kona-ba Naʼi nia Han-Kalan. (1 Kor 11:2, 23) Ohin loron, ita bele hetan informasaun sira-neʼe iha Bíblia hodi hatene oinsá mak ita bele adora Maromak Jeová “tuir espíritu no lia-loos”. (Lee Joao 4:23, 24.) Bíblia bele ajuda ema hotu, maibé nuʼudar Jeová nia povu, ita hafolin tebes livru neʼe.

7. Ita-nia liman-rohan inklui mós saida?

7 Ita-nia liman-rohan inklui mós esperiénsia husi ita-nia livru sira, neʼebé hatudu katak ‘Jeová hamutuk ho ninia povu’ hodi ajuda no proteje sira iha tempu modernu. (Sal 118:7) Esperiénsia hanesan neʼe halo ita sente seguru maski ema fó-terus ita tanba ita-nia fiar. Bíblia promete katak “kroʼat naran deʼit” neʼebé ema foti hasoru ita sei la hetan susesu. No mós, maski ema foti lia hasoru Maromak nia povu iha tribunál, ikusmai sei sai klaru katak sira-nia liafuan mak laloos tanba ita-nia justisa mai husi Jeová. Ida-neʼe mós parte husi ita-nia liman-rohan. (Isa 54:17) Sin, Satanás la bele halo buat ida neʼebé bele halo aat ita ba nafatin.

8. Iha lisaun neʼe no lisaun tuirmai, ita sei koʼalia kona-ba saida?

8 Maski Satanás koko dala barak atu halakon Maromak nia Liafuan, hanetik ema atu labele hatene Jeová nia naran, no subar lia-loos, maibé nia la hetan susesu. Iha lisaun neʼe no lisaun tuirmai, ita sei koʼalia kona-ba (1) oinsá mak Maromak proteje ninia Liafuan, (2) saida deʼit mak Jeová halo atu ema bele hatene ninia naran, no (3) oinsá mak Maromak proteje lia-loos toʼo ohin loron.

JEOVÁ PROTEJE NINIA LIAFUAN

9-11. Iha dalan saida deʼit mak Jeová proteje ninia Liafuan?

9 Jeová proteje ninia Liafuan husi ema neʼebé hakaʼas an atu halakon Bíblia. Porezemplu, livru Enciclopedia Cattolica hatete katak iha enkontru boot neʼebé Igreja Katólika halaʼo iha Toulouse iha tinan 1229, amlulik sira bandu ema atu labele uza Bíblia. Enkontru boot seluk neʼebé halaʼo iha tinan 1234 iha sidade Tarragona, rai-España, amlulik sira mós halo lei neʼebé hanesan. No iha tinan 1559, papa Paulo IV mós bandu ema atu labele halo no labele iha Bíblia rasik se la hetan lisensa.

10 Maski ema koko dala barak atu halakon Bíblia, maibé Jeová proteje livru neʼe. Porezemplu, maizumenus iha tinan 1382, ema neʼebé primeiru atu tradús Bíblia ba lia-inglés mak John Wycliffe. Depois, William Tyndale mós tradús Bíblia ba lia-inglés, no tan neʼe nia hetan kastigu-mate iha tinan 1536. Kuandu ema kesi nia iha ai-riin, nia hatete ho lian makaʼas: “Naʼi, loke liurai Inglaterra nia matan bá.” Depois neʼe, ema buti mate nia, no sunu ninia isin-mate.

11 Iha tinan 1535, Miles Coverdale mós tradús Bíblia ba lia-inglés. Nia uza Tyndale nia tradusaun no tradús parte seluk husi Bíblia iha lia-latín no husi Bíblia iha lia-alemaun neʼebé Martin Luther mak tradús. Iha ita-nia tempu, ita iha Bíblia Tradusaun Mundu Foun husi Eskritura Sagrada iha língua barak neʼebé tradús iha dalan neʼebé moos no loos, no fasil atu uza iha serbisu haklaken. Ita kontente tanba Satanás no ema nia forsa la bele halakon Jeová nia Liafuan.

JEOVÁ PROTEJE NINIA NARAN

Tyndale no ema seluk tradús Bíblia hodi tau sira-nia moris iha perigu laran

12. Oinsá mak Bíblia Tradusaun Mundu Foun ajuda ema atu hatene Jeová nia naran?

12 Maromak Jeová mós tau matan didiʼak ba ninia Liafuan atu ema labele halakon ninia naran husi Bíblia. Porezemplu, Bíblia Tradusaun Mundu Foun tau Maromak nia naran Jeová iha fatin hotu neʼebé naran neʼe mosu iha Bíblia iha lia orijinál. Iha Eskritura Lia-Ebraiku, Jeová nia naran neʼe mosu dala 6.973 no iha Eskritura Lia-Gregu dala 237. Ohin loron, ita bele hetan Bíblia Tradusaun Mundu Foun iha língua 116, no irmaun sira halo ona Bíblia hamutuk 178.545.862.

13. Saida mak hatudu katak husi tempu neʼebé Maromak kria ema primeiru, ema hatene Maromak nia naran?

13 Husi tempu neʼebé Maromak kria ema primeiru, ema hatene no uza Maromak nia naran. Porezemplu, Adão no Eva uza Jeová nia naran. Noé mós uza Maromak nia naran, hodi dehan: “Hahiʼi ba Jeová, Sem nia Maromak.” (Gên 4:1; 9:26) Kuandu Maromak koʼalia ba ninia povu, nia temi ninia naran rasik, hodi dehan: “Haʼu mak Jeová. Neʼe mak haʼu-nia naran; no haʼu la fó haʼu-nia glória ba buat seluk.” Nia mós hatete: “Haʼu mak Jeová, no la iha ida seluk. Só haʼu deʼit, la iha tan Maromak.” (Isa 42:8; 45:5) Jeová la husik buat ida atu halakon ninia naran toʼo ohin loron. Tan neʼe, ita kontente tebes atu uza Jeová nia naran no sai ninia Testemuña! Ita sente hanesan ho ema neʼebé hakerek salmu ida neʼebé dehan: “Ho ita-nia Maromak nia naran, ita hasaʼe ita-nia bandeira.”—Sal 20:5.

14. Maromak nia naran mós hakerek iha buat saida deʼit?

14 Maromak nia naran la hakerek deʼit iha Bíblia laran. Porezemplu, Maromak nia naran bahat iha fatuk antigu ida naran Fatuk Moab, neʼebé hetan iha sidade Dibon, kilómetru 21 iha parte leste husi Tasi Mate iha rai-Israel. Iha fatuk neʼe hakerek istória kona-ba Liurai Omri husi rai-Israel no inklui mós buat neʼebé Liurai Mesa husi rai-Moab mak hatete kona-ba funu hasoru Israel. (1 Reis 16:28; 2 Reis 1:1; 3:4, 5) Fatuk Moab neʼe iha Maromak nia naran neʼebé hakerek ho letra haat husi lia-ebraiku YHWH, ka Tetragrama. Tetragrama neʼe mós hakerek dala barak iha Karta Laquis, rai-mean fatuk belar rohan sira neʼebé ema hetan iha rai-Israel.

15. Saida mak Septuajinta? Tanbasá mak presiza halo ida-neʼe?

15 Maizumenus tinan 200 antes Jesus moris iha rai, ema tradús Eskritura Lia-Ebraiku ba lia-gregu, no bolu tradusaun neʼe nuʼudar Septuajinta. Tanbasá mak sira presiza halo tradusaun ba lia-gregu? Husi tinan 607 toʼo 537 molok Kristu, ema judeu sira moris nuʼudar dadur iha rai-Babilónia. Depois sira sai livre, sira balu hili atu hela nafatin iha Babilónia. Liutiha tempu balu, sira barak muda ba sidade Alexandria iha rai-Egiptu, neʼebé ema koʼalia lia-gregu. Tan neʼe, ema judeu sira presiza Eskritura Lia-Ebraiku neʼebé tradús ba lia-gregu. Kópia balu husi tradusaun Septuajinta mós iha Jeová nia naran iha lia-ebraiku.

16. Fó toʼok ezemplu kona-ba oinsá Maromak nia naran hakerek iha livru ida.

16 Maromak nia naran mós hakerek iha livru ida neʼebé tradús livru Salmo husi lia-ebraiku ba lia-inglés. (Bay Psalm Book) Livru neʼe halo iha tinan 1640, no sai livru primeiru neʼebé ema halo iha Amérika nuʼudar kolónia husi rai-Inglaterra. Livru neʼe hakerek Maromak nia naran nuʼudar “Iehovah”. Porezemplu, Salmo 1:1, 2 hatete katak “ema neʼebé hetan rahun-diʼak” la rona ba ema aat, maibé haksolok ho “Iehovah nia ukun-fuan”. Atu hetan informasaun liután kona-ba Maromak nia naran, haree broxura Nama Ilahi yang Akan Kekal Selama-lamanya.

JEOVÁ PROTEJE LIA-LOOS

17, 18. (a) Lia-loos katak sá? (b) “Lia-loos evanjellu nian” inklui mós lia-loos kona-ba saida deʼit?

17 Ita haksolok atu serbí “Jeová, Maromak lia-loos nian”. (Sal 31:5) Lia-loos katak sá? Lia-loos katak buat neʼebé loos, laʼós buat neʼebé ema mak inventa ka bosok. Iha Bíblia, iha lia orijinál, liafuan neʼebé tradús nuʼudar “lia-loos” mak kona-ba faktu, ka buat neʼebé tebes ka loos, no bele tau fiar.

18 Jeová proteje lia-loos toʼo ohin loron no ajuda ita atu aprende liután kona-ba lia-loos. (2 Joao 1, 2) Provérbios 4:18 hatete: “Ema loos sira-nia dalan mak hanesan loro-matan nia naroman neʼebé kontinua sai nabilan liu toʼo loron fahe-rua.” Jesus mós hatete iha ninia orasaun ba Maromak: “Ita-nia liafuan mak lia-loos.” (Joao 17:17) Iha Maromak nia Liafuan, ita bele hetan “lia-loos evanjellu nian”, katak hanorin neʼebé ita nuʼudar ema kristaun bele fiar. (Gal 2:14) Hanorin sira-neʼe inklui mós lia-loos kona-ba Jeová nia naran, ninia direitu atu ukun, Jesus nia moris nuʼudar sakrifísiu, moris-hiʼas, no kona-ba Maromak nia Reinu, ka Ukun. Entaun, mai ita haree oinsá Maromak proteje lia-loos maski Satanás koko atu subar ida-neʼe.

JEOVÁ LA HUSIK SATANÁS ATU SUBAR LIA-LOOS

19, 20. Sé mak Nimrod? Iha Nimrod nia tempu, ema koko atu halo saida?

19 Depois Rai-Nabeen, iha ema kasadór ida ho forsa boot neʼebé kontra Jeová, naran Nimrod. (Gên 10:9) Tanba Nimrod kontra hasoru Maromak Jeová, nia hatudu katak nia serbí Satanás. Ninia hahalok hanesan ho ema sira neʼebé kontra hasoru Maromak nia Oan, neʼebé Jesus hatete: “Imi-nia aman mak Diabu no imi hakarak tuir imi-nia aman nia hakarak. . . . Nia la hela iha lia-loos.”—Joao 8:44.

20 Nimrod ukun sidade Babel no mós sidade sira seluk iha área entre mota Tigris no Eufrates. (Gên 10:10) Karik nia mak komesa harii sidade Babel no uma aas tebes iha sidade neʼe maizumenus iha tinan 2269 molok Kristu. Maromak Jeová nia hakarak laʼós atu ema hela iha fatin ida deʼit, maibé ema iha Babel hatete: “Mai ita harii sidade ida no mós uma aas neʼebé ninia tutun toʼo iha lalehan, no mai ita halo ita-nia naran boot, atu ita la bele namkari iha rai tomak.” Maibé, sira la konsege halo hotu uma aas neʼe tanba Maromak halo sira koʼalia língua la hanesan no sai husi sidade Babel. (Gên 11:1-4, 8, 9) Maski Satanás hakarak halakon adorasaun neʼebé loos no book ema hotu atu adora nia, maibé Jeová la husik Satanás atu halo nuneʼe. Tanba Jeová sempre proteje adorasaun neʼebé loos, agora, ema neʼebé adora nia aumenta ba beibeik.

21, 22. (a) Tanbasá mak adorasaun neʼebé loos nunka hetan perigu? (b) Iha lisaun tuirmai, ita sei estuda kona-ba saida?

21 Tuir loloos, adorasaun neʼebé loos nunka hetan perigu. Tanbasá? Tanba ita-nia Mestre Boot, Maromak Jeová, proteje ninia Liafuan, ninia naran, no lia-loos. (Isa 30:20, 21) Kuandu ita adora Maromak tuir lia-loos, ida-neʼe lori haksolok ba ita. Maibé, ita presiza nafatin fiar deʼit ba lia-loos no halo tuir matadalan neʼebé ita simu liuhusi Maromak nia espíritu santu.

22 Iha lisaun tuirmai, ita sei estuda kona-ba oinsá mak ema komesa fiar hanorin falsu sira kona-ba Maromak, no ita sei haree katak hanorin sira-neʼe laʼós husi Bíblia. No mós, ita sei haree oinsá mak Jeová ajuda ninia povu atu hetan hanorin neʼebé loos, neʼebé ita ohin loron hafolin nuʼudar parte husi ita-nia liman-rohan.

a Salmo 43:3, 4: “3 Haruka Ita-nia naroman no Ita-nia lia-loos. Husik buat sira-neʼe mak lori haʼu. Husik sira lori haʼu ba Ita-nia foho santu no ba Ita-nia tabernákulu boot. 4 No haʼu sei bá toʼo Maromak nia altár, ba Maromak, haʼu-nia haksolok boot. No haʼu sei hahiʼi Ita ho arpa, oh, Maromak, haʼu-nia Maromak.”

b Isaías 43:12: “‘Haʼu rasik mak fó-hatene no fó salvasaun no halo imi rona, bainhira iha imi-nia leet la iha maromak husi rai seluk. Tan neʼe, imi mak haʼu-nia testemuña sira’, neʼe mak Jeová hatete, ‘no haʼu mak Maromak.’”