LAHATSORATSE FIANARAGNE 9
Engao Hagnampe Azo Hilamin-tsaigne ty Jehovah
“Naho fa nihamaro ty finekoneko tamako ato, le nanafosafo ahy ty fampionogna’o.”—SAL. 94:19.
HIRA 44 Vavaky ny Torotoro Fo
INO TY HO TREA’O ATO? *
1. Ino iaby ty raha va’e hahavy antika hinekoneko, le ino ty raha va’e hoeretseretentikagne?
FA NISY fotoagne vao rehe ninekoneko mafe? * Va’e nivali-doha rehe tamy izay satria nisy ndaty nirehake ndra nanao raha nanafintohigne azo, ndra irehe ro va’e nirehake ndra nanao raha tsy mete. Va’e nanao fahadisoagne ohatse rehe, le mieretseretse tie tsy hamela azo sasa ty Jehovah. Va’e hieretseretse aza rehe tie tsy ampe finoagne ndra tsy ankasitraha i Jehovah kanao minekoneko mafe. Maregne vao zay?
2. Tsy ampe finoagne vao tika kanao minekoneko? Magnomeza ohatse.
2 Andao tika handineke tantara o ndaty amy Baiboly ao mba hamaleagne izay. Tena nanam-pinoagne zao ty Hana, rene i Samoela mpaminany. Faie tena ninekoneko mafe reke naho fa nanao raha nampanahelo aze ty rafe’e. (1 Sam. 1:7) Nanagne finoagne maozatse ty apostoly Paoly, faie ‘ninekoneko mafe miomba ty fiangonagne iaby’ reke. (2 Kor. 11:28) Ndaty nanagne finoagne maozatse ka ty Davida mpanjaka, le tena tea aze ty Jehovah. (Asa. 13:22) Faie nanao fahadisoagne reke. Ino ty voka izay tama’e? Tena nikorontan-tsaigne reke. (Sal. 38:4) Ino ty natao i Jehovah tamo o mpanompo’e rehoe? Nampahery naho nagnampe iareo hilamin-tsaigne indraike reke. Andao tika handrambe lesogne boake amy ty raha natao iareo.
INO TY IANARANTIKA BOAKE AMY I HANA?
3. Nagnino ro va’e hahavy antika hinekoneko ty raha manafintohigne rehafe o ndatio?
3 Va’e hinekoneko mafe tika naho fa misy ndaty mirehake ndra manao raha manafintohigne antika. Faie tena mafe amantikagne zay, lohotsie naho namantika ndra longontika ty manao aze. Ty anto’e, va’e hatahotse tika kera ho simba ty finamagnantika ndra ty filongoantika amy i ndatỳ. Va’e hanao rehake tsy voahevetse aza i ndatỳ kindraike, le hahatsapa tika tie hoe tinomboke mesa bey zay ty fontikagne. (Ohab. 12:18) Ndra va’e ho tena satrie i ndatỳ ty hirehake raha hamparare fo antika. Izay ty nanjò ty rahavave tanora raike toy. Hoe reke: “Taogne tsiampeampe lasa zay, le nisy ndaty nihevereko ho tena namagne zay nagnely vande miomba ahy tamy internet ao. Tena namparare ty foko zay sady nampinekoneko ahy. Tena tsy nampoizeko tie ie namagne tena natokisakoy ro nahavita izay.” Naho miatreke olagne mitovy amy izay ka rehe, le tena hagnampe azo ty raha natao i Hana.
4. Inogne iaby ty olagne natrehe i Hana?
4 Tena tsy mora ty olagne natrehe i Hana. Tsy nanagn’anake reke ie amy zao fa tagnate ty taogne maro reke ro nagniry izay. (1 Sam. 1:2) Nihevetse o Israelitao tie tsy tahie i Jehovah ty ampela raike kanao tsy mete managn’anake. Nahavy i Hana hihevetse ty vata’e ho tsy misy dika’e zay. (Gen. 30:1, 2) Faie ndra nindra zay satria nanagn’anake maro tamy i vali’ey ty Penina rafe’e. Nialogne i Hana ty Penina sady ‘nikizake mafe aze mba hahamegnatse aze.’ (1 Sam. 1:6) Tsy nihay i Hana hey ty niatreke i olagney tamy ty voaloha’e satria ‘nitagny sady tsy nahafihinagne’ reke. Ino ty voka’e? ‘Niore mafe’ reke tam-po’e tao. (1 Sam. 1:7, 10) Ino ty nagnampe i Hana mba hiatreha’e ze olagne zay?
5. Ino ty voka’e naho fa nivavake tamy i Jehovah ty Hana?
5 Nivorahe i Hana tamy i Jehovah ze raha nampanahelo aze naho ze raha tam-po’e tao. Tafara izay reke nagnazava ty olagne natrehe’e, tamy i Ely Mpisorom-bey. Le hoe ty navale i Ely aze: ‘Lonike abey mba hanintsigne rehe sady homey i Andrianagnahare Israelỳ azo ze nangatahe’o tama’e!’ Nanao akore reke tafara izay? ‘Nandeha tamy ty nomba’e reke sady nanjare nahafihinan-kanegne, le trea amy ty endre’e tie tsy nivali-doha sasa reke.’ (1 Sam. 1:17, 18) Nagnampe i Hana hilamin-tsaigne indraike ty vavake.
6. Ino ty ianarantikagne boake amy i Hana naho ty Filipianina 4:6, 7 naho fa mivavake tika?
1 Sam. 1:12) Afake manokagne fotoagne ka tikagne mba hirehafagne amy i Jehovah ze raha mampinekoneko antika naho ty fahalementikagne. Le avy le rehafo ze am-po’o ao fa ko mieretseretse bey amy ty fomba hirehafa’o izay amy i Jehovah. Va’e hisy fotoagne aza tomagny rehe, amy ihe mivavakey. Faie ndra tie eo zay, le manam-paharetagne avao ty Jehovah mijanjigne antikagne. Maregne fa afake mirehake ty olagne iaby mahazo antikagne amy i Jehovah tika. Faie tsy toko’e ho halignontikagne ka i torohevetse amy Filipianina 4:6, 7 aoy. (Vakio.) Rehafe i Paoly ao fa toko’e hisaotse i Jehovah ka tika naho fa mivavake. Tena maro ty raha azontikagne isaoragne aze. Ohatse, noho ireke nagnomey aigne antikagne, noho ty raha soa finoro’e, noho ireke tea antika, naho ty raha fanjaka ampitamae’e antikagne amy ty hoavy. Ino ka ty raha mbe azontikagne ianaragne boake amy i Hana?
6 Hilamin-tsaigne indraike tika naho vorahentikagne amy i Jehovah ze tena am-pontikagne ao. Nivavake maharetse tamy i Rae’e an-dagnitse agney ty Hana. (7. Ino ty fahazaragne soa nanagna i Hana naho i vali’e?
7 Ndra tie nanagne olagne ty Hana, le nandeha tsy tapake niarake tamy i vali’e, amy i tragnolay masigne ta Silo agney. (1 Sam. 1:1-5) Nahazo fampaherezagne reke naho fa nandeha tamo o toeragne iohoe tagne. Nagnino tika ro mirehake izay? Satria nirehake tama’e ty Ely Mpisorom-bey tamy izay tie ‘lonike hovalea i Jehovah ene ty vavake natao’o!’—1 Sam. 1:9, 17.
8. Ino ty soa ho azontikagne naho mikezake mivory avao tika? Ino ty anto’e?
8 Hilamin-tsaigne indraike tikagne naho magnatreke fivoriagne tsy tapake. Mateteke ro mangatake ty fagnahy masin’Andrianagnahare ty rahalahy manao vavake fanombohagne naho fa itika mivory. Magnampe antika hahazo fiadanagne o fagnahy masigne iohoe. (Gal. 5:22) Naho mandeha mivory avao areke tika ndra tie minekoneko mafe, le hoe mienga i Jehovah naho o mpiara-manompò hampahery antika naho hagnampe antika hilamin-tsaigne indraike. Fomba lahibey agnampea i Jehovah antika mba hilamin-tsaigne ty vavake naho ty fivoriagne. (Heb. 10:24, 25) Andao tikagne handineke raha hafa azontikagne ianaragne boake amy i Hana.
9. Ino ty raha tsy maintsy mbe niareta i Hana, faie ino ty nagnampe aze hilamin-tsaigne avao?
9 Tsy tihoe le avy le nivoavaha i olagne nanjò i Hana rey. Tsy maintsy mbe niharo tragno tamy i rafe’ey reke naho fa nimpoly boake amy i tragnolay masigney agne. Sady toe tsy mirehake ty Baiboly tie fa niova ty toe-tsay i Penina. Ty dika izay, tsy maintsy niaretse ty rehake nanafintohigne natao’e ka reke. Faie tsy natao’e hahaboseke aze sasa zay satria fa napetra’e tamy i Jehovah i olagney. Tsiarovo fa tafara ty nivavaha i Hana tamy i Jehovah, le tsy ninekoneko sasa reke. Ino ty anto’e? Natoky reke tie nijanjigne aze ty Jehovah. Nienga i Jehovah hampahery naho hagnampe aze hilamin-tsaigne reke. Nitahy aze ty Jehovah naho fa tafara tatoy, le nanagn’anake reke!—1 Sam. 1:19, 20; 2:21.
10. Ino ty ianarantikagne boake amy ty tantara i Hana?
10 Afake hilamin-tsaigne indraike tika ndra tie mbe eo i olagne atrehentikagney. Va’e mbe eo avao ty olagne ila’e ndra tie fa nivavake mafe sady magnatreke fivoriagne tsy tapake tikagne. Ino ty ianarantika boake amy ty tantara i Hana? Vita i Jehovah ty mampahery naho magnampe antikagne hilamin-tsaigne. Azo antoke tie tsy hagnaligno antika ty Jehovah, fa tsy maintsy hamale soa antika reke noho itika tsy mivalike.—Heb. 11:6.
INO TY IANARANTIKA BOAKE AMY I APOSTOLY PAOLY?
11. Inogne iaby ty raha nampinekoneko mafe i Paoly?
11 Maro ty raha nampinekoneko mafe i Paoly. Agnisa izay, ohatse, ty olagne natrehe o mpiharo finoagne ama’eo satria tena teà’e iareo. (2 Kor. 2:4; 11:28) Niatreke fagnenjehagne mafe ka ty apostoly Paoly. Mbore reke jinera, mbore reke ginadra i mpanohetse aze rey. Azo antoke tie ninekoneko reke naho fa tagnate ty ‘tsy fisiagne.’ (Fil. 4:12) Tena azo antoke ka tie tena ninekoneko ty Paoly isake tie nandeha sambo satria fa intelo reke farafahakede’e ro nivaky sambo. (2 Kor. 11:23-27) Ino ty nagnampe i Paoly naho fa ninekoneko mafe reke?
12. Ino ty nagnampe i Paoly tsy hinekoneko mafe?
12 Ninekoneko mafe ty Paoly naho fa niatreke raha sarotse o mpiharo finoagne ama’eo. Faie tsy nieretseretse reke tie ie avao le fa mahavita magnampe iareo iaby. Niambane ty Paoly, le nangatake fagnampeagne tamy ty hafa. Nimei’e andraikitse maro ohatse ty Timoty naho i Titosy satria azo ianteheragne iareo. Azo antoke fa tena nagnampe i Paoly ty fagnampea iareo.—Fil. 2:19, 20; Tit. 1:1, 4, 5.
13. Akore ty azo ty androanavi-pagnahy anahafagne i Paoly?
13 Mangataha fagnampeagne amy ty hafa. Maro amy izao ty androanavi-pagnahy bey hatea manahake i Paoly. Minekoneko mafe miomba ty olagne atrehe o mpiara-manompò ka iareo. Faie tsy hahavita hagnampe o mpiara-manompò iaby naho androanavi-pagnahy raike avao. Naho miambane reke, le hangatake fagnampeagne amy ze rahalahy azo ianteheragne, sady hampiofagne rahalahy tanora mba ho afake hagnampe aze hikarakara ty agnondry i Jehovah.—2 Tim. 2:2.
14. Ino ty raha tsy natahora i Paoly, le ino ty azontikagne ianaragne boake amy izay?
14 Ekeo tie mipay fampaherezagne rehe. Niambane ty Paoly, le nagneke tie nipay fampaherezagne boake amy ty hafa. Tsy nieretseretse reke tie ‘Tsy mone hatao o ndatio maleme avao raho naho mipay fampaherezagne eto!’ Izao aza ty nirehafe’e tamy i Filemona: “Ninday hafaleagne naho fampaherezagne lahibey ho ahy ty hatea’o.” (Filem. 7) Tinogno’e ka ty agnara ty mpiara-manompo maro hafa nampahery aze tagnate ty raha sarotse. (Kol. 4:7-11) Naho ekentikagne tie mila fampaherezagne tika, le ho fale o rahalahy naho o rahavaveo hanao izay amantikagne.
15. Ino ty raha natao i Paoly mba hiatrehagne ty olagne nahazo aze?
15 Miantehera amy ty Saontsin’Andrianagnahare. Hay i Paoly soa tie afake mampahery aze ty Soratse Masigne. (Rom. 15:4) Io ty nagnomey fahendreagne aze mba hahavita’e hiatreke ty olagne nahazo aze. (2 Tim. 3:15, 16) Tamy ireke nigadra fagnindroe’e ta Roma agney, le fa nihai’e tie ho mate reke. Ino ty natao i Paoly mba hiatrehagne izay? Niangavy i Timoty reke mba ho avy ama’e agne malaky sady hinday ‘i horognam-boke rey.’ (2 Tim. 4:6, 7, 9, 13) Ty anto’e, te hampiasa o ampaha’e amy ty Soratse Hebreo rehoe ty Paoly naho fa manao fianaragne raike. Mila mianatse tsy tapake ty Saontsin’Agnahare manahake i Paoly ka tika, satria io ty ampiasae i Jehovah hagnampeagne antika hilamin-tsaigne ndra inogn’ino olagne atrehentika.
INO TY IANARANTIKA BOAKE AMY I DAVIDA MPANJAKA?
16. Ino ty voka’e naho fa nanao fahotagne lahibey ty Davida?
16 Nanao raha tena raty ty Davida. Nijangajanga tamy i Batseba reke sady namono i Oria vali’e. Tsy vita izay, fa nagnetake o raha raty natao’e rehoe ty Davida. (Sal. 32:3, 4) Ndra tie nagnenjeke i Davida ty eretsere’e, le tsy nahoa’e hey zay tamy voaloha’e. Ino ty voka’e? Simba ty fifandrambesa’e tamy i Jehovah, le nivali-doha ka reke sady narare. (Sal. 32:3, 4) Ino areke ty raha natao i Davida mba hiatrehagne izay? Ino ty hagnampe antika hilamin-tsaigne indraike naho nanao fahotagne lahibey tikagne?
17. Ino ty mampiseho tie nanegnegne mafe tamy ty raha raty natao’e ty Davida, arake ty Salamo 51:1-4?
17 Mangataha famelan-keloke amy i Jehovah. Nanahelo mafe ty Davida, le nivorahe’e tamy i Jehovah ty raha raty iaby natao’e tamy ty fara’e. (Vakio ty Salamo 51:1-4) Tena nagnampe aze hilamin-tsaigne indraike zay! (Salamo 32:1, 2, 4, 5) Naho nanao fahotagne lahibey ka rehe, le voraho amy i Jehovah amy ty alala ty vavake izay sady ko misy aetake aze. Hilamin-tsaigne rehe naho manao izay sady tsy le hagnamelo-tegna sasa. Faie mbe misy raha hafa toko’e hatao’o ka naho tea’o ty hifandrambe soa amy i Jehovah indraike. Inogne zay?
18. Nanao akore ty fihetse i Davida naho fa nagnanatse aze ty Jehovah?
2 Sam. 12:10-14) Naho nanao fahotagne lahibey ka tika, le mila mirehake izay amy ze tinendre i Jehovah hikarakara ty agnondri’e. (Jak. 5:14, 15) Tsy toko’e hipay fialan-tsiny ndra hagnamaren-tegna tikagne. Naho le avy le ekentika sady ampiharentika ty fagnanaragne omeigne antika, le hilamin-tsaigne indraike tika sady ho fale.
18 Ekeo ty fagnanara i Jehovah. Naho fa nirahe i Jehovah hampibaribary ty fahotagne natao i Davida ty Natana mpaminany, le tsy nipay fialan-tsiny reke ndra nagnamaren-tegna. Le avy le nirehake aza reke tie nanota tamy i Jehovah fa tsy tamy i Batseba naho i vali’ey avao. Nagneke ty fagnanara i Jehovah ty Davida, le namela aze reke. (19. Ino ty toko’e ho kezahentikagne tsy atao sasa?
19 Mikezaha tsy hagneregne ty fahadisoagne fa natao’o. Neké i Davida tie nipay ty fagnampea i Jehovah reke mba tsy hagneregna’e ty fahotagne fa natao’e. (Sal. 51:7, 10, 12) Tena tapa-kevetse ty tsy hieretsere-draty sasa ty Davida tafara ty namela i Jehovah aze. Ino ty voka’e? Nilamin-tsaigne indraike reke.
20. Akore ty ampisehoantikagne fa mankasitrake ty famindram-po i Jehovah tika?
20 Atorontikagne tie mankasitrake ty famindram-po i Jehovah vata’e tikagne naho rehafentikagne ama’e amy ty alala ty vavake ty hadisoagne nataontika sady magneke fagnanaragne vaho mikezake mafe tsy hagneregne ty hadisoagne nataontikagne tika. Hilamin-tsaigne indraike tikagne naho manao ireo. Izay vata’e ty nitsapa ty rahalahy raike atao tihoe James toy. Hoe reke: “Hoe nisy entagne mavesatse nafahagne zay ty tamako naho fa nirehafeko tamo o androanavi-pagnahio tie nanao fahotagne lahibey raho. Tsy nikorontan-tsaigne sasa raho.” Tena mampahery ty mahafantatse tie “marine ze torotoro fo ty Jehovah sady magnavotse ze mamoe fo.”—Sal. 34:18.
21. Ino ty toko’e hataontikagne naho te hienga i Jehovah hagnampe antika hilamin-tsaigne tika?
21 Hihamaro avao ty raha mampinekoneko antikagne arakarake ty agnantogna i fara’ey. Le avy le mivavaha amy i Jehovah areke naho fa misy raha mampinekoneko azo. Angataho reke hagnampe azo hamantatse ty anto’e mahavy izay. (Sal. 139:23) Ianaro soa ka o Baibolio. Mikezaha hanahake i Hana, i Paoly, naho i Davida. Engao hagnampe azo hilamin-tsaigne indraike reke naho fa mivali-doha rehe. Hahatsapa manahake ty mpanao salamo raike toy rehe naho manao ireo. Hoe reke: “Naho fa nihamaro ty finekoneko tamako ato, le nanafosafo ahy ty fampionogna’o.”—Sal. 94:19.
HIRA 4 “Jehovah no Mpiandry Ahy”
^ feh. 5 Sambe minekoneko iaby tikagne naho fa miatreke raha sarotse ndra olagne. Handineke ty tantara ty mpanompo i Jehovah telo ninekoneko mafe tika amy ty lahatsoratse toy. Afara izay tika handineke ty raha natao i Jehovah mba hampaherezagne naho hagnampeagne iareo hilamin-tsaigne indraike.
^ feh. 1 FAGNAZAVAGNE: Tihoe Minekoneko, le midika tihoe mivali-doha ndra matahotse. Tsy fanagnan-drala ty va’e hahavy antika hinekoneko, ndra tsy fahasalamagne, ndra olagne amo o keleiagneo, ndra olagne hafa. Va’e hahavy izay ka ty fahadisoagne nataontikagne taloha ndra ty olagne va’e hatrehentikagne amy ty hoavy.