Skip to content

FAKAMATALAʻI ʻO E NGAAHI KONGA TOHI TAPÚ

Maʻake 11:24​—“Koe Mea Kotoabe Oku Mou Holi ki Ai, oka Mou ka Lotu, Tui Oku Mou Maʻu Ia”

Maʻake 11:24​—“Koe Mea Kotoabe Oku Mou Holi ki Ai, oka Mou ka Lotu, Tui Oku Mou Maʻu Ia”

 “Ko e ʻuhinga eni ʻoku ou tala atu ai kiate kimoutolu, ko e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku mou lotu mo kole ki aí, mou tui ʻoku mou maʻu ia, pea te mou maʻu ia.”​—Maʻake 11:24, Liliu Tohi Tapu Māmani Foʻoú.

 “Koia oku ou behe ai kiate kimoutolu, koe mea kotoabe oku mou holi ki ai, oka mou ka lotu, tui oku mou maʻu ia, bea te mou maʻu.”​—Maʻake 11:24, Paaki Motuʻa.

ʻUhinga ʻo e Maʻake 11:24

 ʻI he ngaahi lea ko ení, naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ki hono kau muimuí ʻa e mahuʻinga kiate kinautolu ke nau maʻu ʻa e tui taʻetoeveiveiua ki he mālohi ʻo e lotú. Naʻá ne fakapapauʻi ange kiate kinautolu ʻoku ʻikai ke fanongo pē ʻa e ʻOtuá ki heʻenau ngaahi lotú ka ʻokú ne toe tali ia. Ko ha tokotaha ʻokú ne lotu loto-moʻoni ʻo fehoanaki mo e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻe lava ke ne fakapapauʻi ko e meʻa ʻokú ne lotu ki aí ʻe fakahoko moʻoni ia. ʻOku hangē ia kuo ʻosi tali ʻa e lotu ko iá.

 ʻOku fakamamafaʻi ʻe Sīsū ʻa e mahuʻinga ʻa e lotu ʻoku fai ʻi he tuí. ʻOkú ne fakamatalaʻi ko e tokotaha ʻoku lotú ʻoku totonu ke “ʻikai ha veiveiua ʻi hono lotó” ka ʻoku totonu ke ne “tui ko e meʻa ʻokú ne leaʻakí ʻe hoko.” (Maʻake 11:23) Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ko e faʻahinga ʻoku nau veiveiuá heʻikai ke nau ʻamanekina “te [nau] maʻu ha meʻa meia Sihova.” a​—Sēmisi 1:5-8.

 Ko ha tokotaha ʻokú ne maʻu ʻa e tuí ʻokú ne lotu ʻi he ngaahi tuʻunga kehekehe. (Luke 11:9, 10; Loma 12:12) ʻI he founga ko ení, ʻokú ne fakahaaʻi ai ʻokú ne fiemaʻu moʻoni ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ne kole ki aí pea ʻokú ne tui moʻoni ʻe lava ke tali ʻe he ʻOtuá ʻene lotú. Ko e moʻoni, ʻokú ne lāuʻilo ʻe fili nai ʻe he ʻOtuá ke tali ʻene lotú ʻi ha founga mo e taimi kehe ia mei he meʻa naʻá ne fakakaukau ki aí.​—ʻEfesō 3:20; Hepelū 11:6.

 Kae kehe, ʻoku ʻikai ʻuhinga ʻa e ngaahi lea ʻa Sīsuú ke ʻamanekina ʻe ha taha pē ke ne maʻu ha meʻa pē ʻokú ne lotu ʻo kole mei he ʻOtuá. Naʻe talanoa ʻa Sīsū ki hono kau muimuí, ʻa ia ko e kau tangata ʻo e tuí naʻa nau feinga honau lelei tahá ke nau lotu ʻi ha founga naʻe fakahōifua kia Sihova ko e ʻOtuá. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ʻoku fanongo pē ʻa Sihova ki he ngaahi lotu ʻoku fehoanaki mo hono finangaló. (1 Sione 5:14) ʻOku ʻikai ke ne fanongo ki he ngaahi lotu ʻa e faʻahinga ʻoku nau tukunoaʻi ʻiloʻilo pau ʻene ngaahi tuʻungá pea ʻoku nau fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku koví pea ʻikai ke nau fakatomala. (ʻAisea 1:15; Maika 3:4; Sione 9:31) Ke ako lahi ange fekauʻaki mo e ngaahi lotu ʻoku fanongo ki ai ʻa e ʻOtuá, sio ʻi he vitiō nounou ko ení.

Puipuituʻa ʻo e Maʻake 11:24

 ʻI he ngaahi ʻaho fakaʻosi ʻo e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsū ʻi he māmaní, naʻá ne lāulea mo ʻene kau ʻapositoló ki he mahuʻinga ʻa hono fakahāhā ʻa e tui mālohi ki he ʻOtuá. Naʻá ne poupouʻi ʻa e lēsoni ko ení ʻo fakafou ʻi ha talanoa fakatātā. Lolotonga ʻa e fononga ki Selusalemá, naʻá ne fakatokangaʻi ha fuʻu fiki kuo failau. Kae kehe, ko e fuʻu ʻakaú naʻe ʻikai hano fua, ko ia naʻá ne talatukiʻi ia. (Maʻake 11:12-14) Ko e hā fakangalingali atu ko ia ʻa e fuʻu fikí naʻá ne fakatātāʻi ʻa e tuʻunga ʻo e puleʻanga ʻIsilelí, naʻa nau hā mai ʻoku nau lotu ki he ʻOtuá, ka ko hono moʻoní naʻa nau taʻetui. (Mātiu 21:43) ʻI he hili pē ia, naʻe mate ʻa e fuʻu fikí, naʻe fakahaaʻi mei ai ʻa e meʻa ʻe hoko ki ʻIsileli ʻi heʻenau taʻetuí.​—Maʻake 11:19-21.

 ʻI hono kehé, naʻe tuipau ʻa Sīsū ko hono kau muimuí te nau fakatupulekina ʻa e tui ke nau ikuʻi ʻaki ʻa e ngaahi polé pea fakahoko ʻa e ngaahi meʻa fakaofo. (Maʻake 11:22, 23) Ko e faleʻi ʻa Sīsū ʻo fekauʻaki mo e kaveinga ʻo e lotú naʻe taimi tonu ki hono kau muimuí koeʻuhí ʻe vavé ni ke ʻahiʻahiʻi ʻenau tuí. ʻE fiemaʻu ke nau fekuki mo e pekia ʻa Sīsuú mo e fakautuutu ʻa e fakafepaki ki heʻenau ngāue fakamalangá. (Luke 24:17-20; Ngāue 5:17, 18, 40) ʻI he ʻahó ni, ko e kau muimui ʻo Sīsuú ʻe lava ke nau ikuʻi ʻa e ngaahi pole faingataʻá ʻaki ʻenau fakahāhā ʻa e tui ki he ʻOtuá pea mo e mālohi ʻo e lotú.​—Sēmisi 2:26.

  Sio ʻi he vitiō nounou ko ení ke maʻu ha vakai fakalūkufua ki he tohi ʻa Maʻaké.

a Ko e Sihová, ko e huafa fakafoʻituitui ia ʻo e ʻOtuá. (Saame 83:18) Sio ki he kupu “Ko Hai ʻa Sihova?