Skip to content

Skip to table of contents

ʻEke Heʻetau Kau Lautohí . . .

ʻOku ʻi Ai ha Kau Faifekau Fefine ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová?

ʻOku ʻi Ai ha Kau Faifekau Fefine ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová?

ʻIo, takatakai he māmaní ʻoku ʻi ai ʻa e kau faifekau fefine ʻe laui miliona ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ko e fuʻu kakai tokolahi ʻo e kau malangaʻi ʻo e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻI he Saame 68:11 ʻoku fakamatalaʻi fakaekikite ai ʻa e kau faifekau ko iá: “ʻOmai ʻa e tala ʻe Atonai— Ko e kau fefine tala ongoongo lelei ko e hosite lahi.”

Kae kehe, ʻoua ʻe fetoʻoaki ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa e kakai fefine ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová mo e ngāue fakafaifekau ʻoku fakahoko ʻe he kau fefine ʻo e ngaahi lotu kehé. ʻOku ʻi ai ha mātuʻaki faikehekehe ʻoku ha ai ʻenau kehekehé. ʻI he ngaahi founga fē ʻoku nau faikehekehe aí?

Ko e kau fanongo ki heʻenau ngāue fakafaifekaú ʻoku kehekehe. Tautefito ki he Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané, ko e kau faifekau fefiné ʻoku nau fakakaukau ko e ngaahi ngafa ʻo e kau takí ʻoku ʻi heʻenau ngaahi fakatahaʻangá pē ia pea ko ʻenau kau fanongo tefitó ko e ngaahi mēmipa pē ia ʻo e tākangá. Ko e kau faifekau fefine ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ko e kau fanongo tefito ki heʻenau malangá ʻoku ʻi tuʻa ia mei he fakatahaʻangá, ʻa ia ko e kakaí, ʻa ia ʻoku nau fetaulaki ʻi he ngāue fakamalanga fale-ki-he-falé.

Ko e toe founga ʻe taha ʻa ia ʻoku kehe ai ʻa e kau faifekau fefine ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová meia kinautolu ʻi he ngaahi lotu kehé ko ʻenau ngāue ʻi he fakatahaʻangá. Ko e kau faifekau fefine ʻo e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané mo e ngaahi siasi kehé ʻoku nau puleʻi mo fakahinohinoʻi ʻa e ngaahi mēmipa ʻi heʻenau lotú ki he ngaahi tokāteline ʻo ʻenau tuí. Kae kehe, ko e kau faifekau fefine ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku ʻikai ke nau faiako ʻi he fakatahaʻangá ʻi he taimi ʻoku ʻi ai ai ha kau tangata ʻosi papitaisó. Ko e kau tangata pē kuo ʻosi fakanofo ko e kau faiakó ʻoku nau fai iá.—1 Tīmote 3:2; Sēmisi 3:1.

ʻOku fakamatalaʻi ʻi he Tohi Tapú ko e kau tangatá pē naʻe ʻoange kiate kinautolu ʻa e fatongia ke tokangaʻi ʻa e fakatahaʻangá. Fakatokangaʻi ʻa e sīpinga naʻe fokotuʻu ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻi he taimi naʻá ne tohi ai ki he kaungāʻovasia ko Taitusí: “Naʻá ku tuku koe ʻi Kēliti koeʻuhí ke ke . . . fai ha ngaahi fakanofo ʻo ha kau mātuʻa ʻi he kolo ki he kolo.” Naʻe tānaki atu ʻe Paula ko e tangata taki taha naʻe fakanofó kuo pau ke ne “ʻataʻatā mei hano tukuakiʻi ki ha meʻa, ko ha husepāniti ia ʻo ha uaifi ʻe taha.” (Taitusi 1:5, 6) Naʻe ʻoatu ʻe Paula ʻa e ngaahi fakahinohino meimei tatau kia Tīmote fekauʻaki mo e ngaahi fokotuʻutuʻu ke hoko ko ha faifekaú: “Kapau ʻoku ʻi ai ha tangata ʻoku kakapa atu ki he fatongia ʻo e ʻovasiá, ʻokú ne holi ai ki ha ngāue lelei. Ko e ʻovasiá leva ʻoku totonu ke ʻikai ala tukuakiʻi ia ki ha meʻa, ko ha husepāniti ia ʻo ha uaifi ʻe taha . . . taau ke faiako.”—1 Tīmote 3:1, 2.

Ko e hā naʻe fakangatangata ai pē ʻa e ngaahi fatongia ki hono tokangaʻi ʻa e fakatahaʻangá ki he kau tangatá? ʻOku pehē ʻe Paula: “ʻOku ʻikai te u fakaʻatā ha fefine ke faiako, pe ke ne ngāueʻaki hano mafai ki ha tangata, ka ke ne nofo fakalongo pē. He ko ʻĀtama naʻe fua ngaohí, pea toki hoko ʻa ʻIvi.” (1 Tīmote 2:12, 13) Ko ia ai, ko e fokotuʻutuʻu ʻo e fakatupú ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e taumuʻa ʻa e ʻOtuá ki hono ʻoatu ʻo e faiakó mo hono tokangaʻí.

Ko e kau faifekau ʻa Sihová ʻoku nau muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga honau Takí, ʻa Sīsū Kalaisi. Naʻe tohi ʻa e ākonga ko Luké fekauʻaki mo e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsuú: “Naʻá ne hoko atu ʻo ne fononga mei he kolo lahi ki he kolo lahi pea mei he kolo siʻi ki he kolo siʻi, ʻo malangaʻi mo fanongonongo ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.” Ki mui ai, naʻe fekau atu ʻe Sīsū hono kau muimuí ke fai ʻa e ngāue tatau: “Naʻa nau fakatotofu ʻa e feituʻú mei he kolo ki he kolo, ʻo fanongonongo ʻa e ongoongo leleí.”—Luke 8:1; 9:2-6.

ʻI he ʻahó ni, ko e kau faifekau ʻa Sihová—tangata mo e fefine—ʻoku nau kau longomoʻui ʻi hono fakahoko ʻa e meʻa naʻe tomuʻa tala ʻe Sīsuú: “Ko e ongoongo lelei ko ʻeni ʻo e Puleʻangá ʻe malangaʻi ia ʻi he kotoa ʻo e māmani kuo nofoʻí ko ha fakamoʻoni ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē, pea ʻe toki hoko mai leva ʻa e ngataʻangá.”—Mātiu 24:14.