Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

TALA TONU

Te Mauaga o se Mea Telā e ‵Lei Atu i lō te Olaga Takutakua

Te Mauaga o se Mea Telā e ‵Lei Atu i lō te Olaga Takutakua

I te po e tasi i te 1984, ne fai eiloa au mo fai se tino takutakua. Ne maua ne au te failoga ko te Misi Hong Kong. Ne tu toku ata i itulau muamua o mekesini mo nusipepa. Ne usuusu au, ne saka, ne faipati atu i mua o tino, aofia foki i polokalame i TV, pei ki gatu ‵gali, kae ‵kau fakatasi mo tino tāua, e pelā mo te kovana o Hong Kong.

I te tausaga mai tua ifo, ne kamata o aofia au i ata vitio, kae i nisi taimi, ne fai au mo fai te ‵toe tino tāua i te ata. Ne ma‵nako a tino puke tala ki toku tala, ne fia pei ne tino pei ata oku ata, kae ne ma‵nako foki a tino ke kau atu au ki te ‵talaga o olotou faigā mea, ‵katiga o lipine, i ‵kaiga i tutonu mo afiafi. Ne takutakua malosi eiloa au.

Ko au i se ata vitio

Fakamuli ifo, ne fatoa iloa ei ne au me i mea katoa konei e se oko loa te lotou ‵gali ki te mea ne mafaufau au ki ei. Ne saga malosi faeloa au ki ata vitio, kae ne fakamataku ‵ki te mea tenā. A tino tāua i ata vitio i Hong Kong e se fai pelā mo tino i ata i Hollywood kolā e fakaaoga sāle ne latou a nisi tino apo ke fai pelā mo latou, tela la, ne fai eiloa ne au aku tāga, e pelā mo te fakatele atu o se pasikaiti i luga i se motoka. E uke a ata ne aofia au i ei ne ata ma‵sei kae fakasaua. Ne aofia i nisi ata a faifaiga fakatemoni.

I te 1995, ne avaga au ki se tino telā e fakatoka sāle ne ia a ata. E tiga eiloa ne foliga mai me e maua ne au a mea katoa kolā e fai ei au ke fiafia—takutakua, maumea, mo se avaga alofa—ne maua eiloa ne au a te loto mafatia mo te fanoanoa. Ne fakaiku aka ei ne au ke fakagata toku aofia i ata.

NE MASAUA NE AU TAKU LOTU I TE FOLIKIGA

Ne kamata o masaua ne au mo te fiafia a te talitonuga telā ne kau atu au ki ei i te taimi koi foliki ei au. I aso konā, ne olo sāle atu māua mo toku taina i Aso Ono katoa ki se kāiga Molimau a Ieova. Ne fai ne te tamana, ko Joe McGrath, a te sukesukega a māua ki te Tusi Tapu fakatasi mo ana tamaliki fā‵fine e tokotolu. Ne maua eiloa te atafai mo te alofa i te lotou kāiga, kae ne fakaasi atu faeloa ne Joe a te āva ki tena avaga mo ana tama‵liki. Ne gali foki ki a au a taimi ne olo sāle atu matou ki olotou fakatasiga Kelisiano. I nisi taimi, e olo atu matou ki fono ‵lasi. Konā eiloa a taimi fakafia‵fia. Ne tokagamalie eiloa au māfai ko ‵nofo atu mo te kau Molimau.

E ‵kese mai i ei, ne matagā eiloa a mea ne ‵tupu ki a au i toku kāiga. Ne fanoanoa malosi toku mātua i te vaegā olaga o toku tamana, kae ne lasi ‵ki tena loto mafatia. I te taimi kāti ko sefulu ei oku tausaga, ne fakagata ne toku Mātua a te kau atu ki Molimau a Ieova. Ne tumau eiloa au i te kau atu ki Molimau mo te loto sē katoatoa kae ne papatiso au i te taimi ko 17 ei oku tausaga. E seki leva mai tua ifo, kae ne kamata o aofia au i amioga sē kelisiano kae ne seki toe fai au mo fai se vaega o te fakapotopotoga.

NE FAKAIKU AKA NE AU KE TOE FOKI ATU

Mai tua malie ifo o taku fakaipoipoga, ne āsi mai ki a au a ovasia e tokolua mai i te fakapotopotoga o Molimau a Ieova i te koga e ‵nofo ei matou. Ne fakamatala mai ne latou a te auala e mafai o toe foki atu ei au ki a Ieova te Atua, kae ne fakatoka ne latou se misionale e igoa ki a Cindy ke fesoasoani mai ki a au. I te taimi tenei, ko oti eiloa ne galo atu a te lasiga o toku fakatuanaki, telā ne fesili atu au ki tou fafine ke fakamaoni mai aka me i te Tusi Tapu ko te Muna eiloa a te Atua. Ne fakaasi mai ne tou fafine a fakaakoakoga o valoaga i te Tusi Tapu kolā ko oti ne fakataunu. Ne gasolo malielie eiloa o ‵pili te ma taugasoa, kae ne ‵kami ne ia au ke suke‵suke māua ki akoakoga faigofie i te Tusi Tapu. Ne talia ne au. Ne fatoa fakatāua ne au mō te taimi muamua, me i a Ieova se Atua alofa, telā e manako ke fiafia au.

I te taimi ne kamata ei o toe fanatu au ki fakatasiga Kelisiano, ne iloa aka ne au me ne gali atu ki a au a te ‵kau fakatasi mo Molimau i lō tino i te pisinisi ko te faiga o ata vitio. Kae ko mea ne ‵tupu ki a au i taku folikiga, ne maua ei ne au a te lagonaga me e seai se tino e mafai o talitonu au ki ei, kae ne seki fiafia foki au ki a au eiloa. Ne fesoasoani mai se tino i te fakapotopotoga i te taimi ne fakaasi mai ne ia i te Tusi Tapu a te auala ke fakafesagai atu ki lagonaga sē ‵lei konā, kae ne iloa foki ne au o fai a taugasoa ‵tonu.

SE MEA TELĀ E ‵LEI ATU I LŌ TE OLAGA TAKUTAKUA

I te 1997, ne olo māua mo taku avaga o ‵nofo i Hollywood, California, i Amelika. Ne kamata ei au o aofia malosi i te fesoasoani atu ki tino ke maua ne latou a mea aoga mai te poto telā e maua i te Muna a te Atua. A te akoako atu o te Tusi Tapu e tuku mai i ei a te lotomalie telā e sili atu i lō te olaga takutakua mai i te aofia i tino kolā e fakaaoga i ata vitio. E pelā mo te 2002, ne fetaui māua mo Cheri, se taugasoa mua mai Hong Kong. Ne uke ‵ki eiloa a auala ne tai ‵pau ei ma olaga. Ne maua foki ne ia te failoga ko te Misi Hong Kong i te tausaga mai mua o te tausaga ne maua ne au. A te ‵tonuga loa, i te taimi ne maua ei ne au te failoga, ko ia ne fakapei mai ne ia a te kalauna ki a au. Ne fai foki a ia mo fai se tino takutakua i ata vitio kae ne fai fakamuli mo fai se tino ne aofia i te fakatokaga o ata vitio, telā ne ga‵lue fakatasi mo pule takutakua eiloa. Ne fanatu foki a ia o nofo i Hollywood.

Ne otia malosi toku loto i a Cheri i te taimi ne iloa aka ne au me ne galo atu tena famau ona ko te fatu vāivāi. Ne seki mafai o maua ne ia se fakamafanafanaga mai i tena lotu Puta. E pelā mo au, ne maua ne ia se olaga takutakua telā ne ma‵nako ki ei a nisi tino, ne fanoanoa kae ne seki talitonu foki a ia ki so se tino. Ne kamata o fakaasi atu ne au a mea ne tauloto ne au mai te Tusi Tapu, kae ne fai eiloa ne tena tupuakaga i te lotu Puta ke faigata o fakatāua ne tou fafine te mea tenā.

Ko toku taugasoa ko Cheri i te koga e fakatoka ei a ata vitio

I te aso e tasi i te 2003, ne telefoni mai a Cheri ki a au mai Vancouver, i Kanata, telā ne fai ne ia se ata i ei. Ne fai mai eiloa tou fafine mo te fiafia me ne tele atu a ia i tena motoka kae kilo atu ki te gali o kogā koga i vao ko te mea loa ko ‵talo atu tou fafine i se leo maluga: “Fai mai aka, Ko oi te Atua tonu? Ko oi tou igoa?” I te taimi eiloa tenā, ne tele atu ei tou fafine i tafa o se Fale Tapuaki kae ne lavea ne ia te igoa o Ieova. I konā, ne maua eiloa ne ia se lagonaga me tenā te tali mai te Atua, kae ne manako fakavave tou fafine ke fetaui mo Molimau a Ieova. Ne fai ne au a fakatokaga, kae i loto i nai aso, ne kau atu tou fafine ki te fakatasiga a te fakapotopotoga i te ‵gana Saina i Vancouver.

“Ne fia‵fia tonu eiloa a tino konei ki a au,” ne fai fakamuli mai a Cheri ki a au. “E mafai ne au o fai atu ki a latou oku lagonaga.” Ne fiafia malosi au i te taimi ne lagona ei ne au te mea tenā me i te taimi ne aofia a ia i te pisinisi ko te faiga o ata vitio, e seai eiloa ne ana taugasoa. Ne tumau eiloa te kau atu o Cheri ki fakatasiga. Kae i te 2005, ne saina ne ia se feagaiga ke fai a ata vitio ‵gali eiloa e lua i Saina, telā ne fai ei ke foki atu tou fafine ki Hong Kong. Se mea fakafiafia me ne tuku atu ne Cheri tena olaga ki a Ieova i te 2006, kae ne papatiso a ia i se fono a Molimau i Hong Kong. E tiga eiloa ne manako tou fafine ke momea aka tena taviniga ki a Ieova, ne fakafaigata eiloa ne tena galuega i te faitega o ata ke fakataunu tena manakoga, kae ne seki fiafia tou fafine.

TE FIAFIA MAI TE FESOASOANI ATU KI NISI TINO

I te 2009, ne ‵fuli te olaga kātoa o Cheri. Ne fakaiku aka ne tou fafine ke tiakina ne ia tena galuega ko te mea ke tavini katoatoa atu ki a Ieova. Ne maua ne ia a taugasoa ‵fou i te fakapotopotoga Kelisiano. Ne kamata o fai a ia mo fai se tino talai tumau o te tala ‵lei o te Malo kae ne gali ‵ki eiloa ki a ia a te fesoasoani atu ki tino ke maua se olaga tai ‵lei atu.—Mataio 24:14.

Ne fakaiku aka ei ne Cheri ke tauloto ki te ‵gana Nepal ke ‵lago atu ki te potukau o Molimau fai‵pati i te ‵gana tenā kae ko gasolo aka eiloa o tokouke i Hong Kong. Ne ‵tau o fai atu au me i tino fai‵pati i te ‵gana Nepal i Hong Kong ne masani o fakaseaogagina io me taku fakamaseigina ona ko te mea e se iloa ‵lei ne latou o fai‵pati faka-Palagi io me faka-Saina kae ne ‵kese foki olotou tuu. Ne fai mai a Cheri me ne fiafia malosi a ia i te fesoasoani atu ki tino konei ke malamalama i te Tusi Tapu. E pelā mo te taimi ne fanatu ei a ia mai fale ki fale i te aso e tasi, ne fetaui tou fafine mo se fafine Nepal telā ne mu‵tana fua ana mea e iloa e uiga ki a Iesu kae e seai eiloa sena mea e iloa i te Atua tonu, ko Ieova. Ne fakaaoga ne Cheri te Tusi Tapu ke fakaasi atu me ne ‵talo atu a Iesu ki tena Tamana i te lagi. I te taimi ne iloa ei ne te fafine me e mafai o ‵talo atu a ia ki te Atua, telā e fakaigoa ki a Ieova, ne talia katoatoa eiloa ne ia i tena loto a te tala ‵lei. E seki leva kae ne kamata foki o sukesuke tena avaga mo tena tama ki te Tusi Tapu.—Salamo 83:18; Luka 22:41, 42.

Ko Cheri i aso nei

I te taimi ne lavea ei ne au a te lasi o te fiafia o Cheri i te galuega talai tumau, ne fesili ifo au, ‘Se a te mea e taofi aka ei au mai te faiga o te mea ko fai ne ia?’ I te taimi tenei, ne toe foki atu au o nofo au i Hong Kong. Ne fakaiku aka ne au ke toe fakatoka faka‵lei toku olaga ko te mea ke momea aka toku kau katoatoa atu ki te akoakoga o te munatonu i te Tusi Tapu. Ne iloa aka ne au me i te fakalogologo mo te fesoasoani atu ki tino ke malamalama i te Muna a te Atua ne fai ei ke maua ne au te fiafia tonu.

Ne iloa aka ne au me i te fesoasoani atu ki tino ke malamalama i te Muna a te Atua ne fai ei ke maua ne au te fiafia tonu

E pelā mo se mea e tasi, ne mafai ne au o suke‵suke ki te Tusi Tapu fakatasi mo se fafine Vietnam telā ne mata fanoanoa kae vai‵vai faeloa ana mata. Nei la, ko mata fiafia tou fafine kae ko gali ‵ki ki a ia a te ‵kau fakatasi mo te fakapotopotoga.

Ne maua eiloa ne māua mo Cheri se mea telā e ‵lei atu i te olaga takutakua. E tiga eiloa ne fakafiafia a te aofia i se kamupane faite ata vitio kae fai foki ei māua ke takutakua, a te akoako atu o tino e uiga ki a Ieova te Atua e sili atu te fakamalie loto ona ko te mea e avatu ei a tavaega ki a Ia. Ko oti ne fakamautinoa aka ne māua a te ‵tonu o pati a Iesu: “E sili atu te fiafia o te tino telā e tuku atu ana mea i lō te maua ne ia.”—Galuega 20:35.