Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Uiraa a te feia taio

Uiraa a te feia taio

O vai o Goga no Magoga ta te buka Ezekiela e faahiti ra?

E rave rahi matahiti, ua faataa ta tatou mau papai, o Goga no Magoga te iˈoa o Satani i muri aˈe i to ˈna huri-raa-hia mai te raˈi mai. No te aha? No te mea te faataa ra te buka Apokalupo ia Satani mai te hoê aratai o te aro ra na te ao nei i te nunaa o te Atua. (Apo. 12:1-17) Te taa ra ïa ia tatou e o Goga te tahi atu iˈoa o Satani.

Te vai ra râ te tahi mau fifi i teie faataaraa. A feruri na: Ia parauhia no nia i te haamouraa o Goga, ua parau Iehova e e horoahia o Goga ei maa na “te mau manu pererau taehae e rave rahi atoa ra, e te mau manu o te aru [aore ra animara taehae] ra ia pau.” (Ezk. 39:4) Ua na ô â o Iehova: “E ia tae i taua mahana ra, e horoa ˈtu ai au i te tahi vahi iˈoa itea no Goga, ei vahi tanuraa i Iseraela nei.” (Ezk. 39:11) I te mea hoi e e varua ite-ore-hia o Satani, e nafea ïa te mau manu e te mau animara taehae e nehenehe ai e amu ia ˈna? E nafea o ˈna e tanuhia ˈi i roto i te fenua? Te faaite maitai ra te Bibilia e e hurihia o Satani i roto i te abuso 1 000 matahiti. Eita oia e amuhia aore ra e tanuhia.—Apo. 20:1, 2.

Te parau ra te Bibilia e ia hope na 1 000 matahiti, e tuu-faahou-hia o Satani i rapae i te abuso, “e reva oia e haavare haere i te taata e parahi i na otia e maha o te fenua nei, ia Goga e ia Magoga, e ope mai ia ratou i te tamaˈi.” (Apo. 20:8) Mai te peu e o Satani iho â o Goga, te auraa ïa e ua haavare o Satani ia ˈna iho. Tera râ, i roto i te buka Ezekiela aore ra te buka Apokalupo, aita o “Goga” i taaihia ia Satani.

O vai ïa Goga no Magoga? No te pahono i teie uiraa, mea titauhia ia rave i te maimiraa i roto i te Bibilia no te ite o vai te aro ra i to te Atua nunaa. Te faahiti ra te Bibilia i te aroraa a ‘Goga no Magoga,’ i te aroraa a “te arii no apatoerau” e i te aroraa a “te mau arii o te ao.” (Ezk. 38:2, 10-13; Dan. 11:40, 44, 45; Apo. 17:14; 19:19) Mea taa ê anei teie mau aroraa? Aita tatou i papu. E au ra e mea taa ê te mau iˈoa ta te Bibilia e faaohipa ra no te hoê â aroraa. No te aha? No te mea te parau mai ra te Bibilia tei roto te taatoaraa o te mau nunaa o te fenua i teie aroraa hopea o te haamata i te tamaˈi o Aramagedo.—Apo. 16:14, 16.

Ia faaau tatou i te mau irava Bibilia atoa no nia i te aroraa hopea i nia i to te Atua nunaa, mea papu aita te iˈoa ra Goga no Magoga i taaihia ia Satani. Ua taaihia râ i te hoê pǔpǔ nunaa. Na “te arii no apatoerau” anei e aratai i teie pǔpǔ? Aita tatou i papu i te reira. E au ra e ua tuea noa teie faataaraa i ta Iehova i parau no Goga: “E ua haere mai mai to oe ra vahi, mai te pae i apatoerau, o oe e te taata atoa i te haere-atoa-raa mai, ma te parahi anaˈe i nia i te puaahorofenua, e feia rahi, e nuu puai.”—Ezk. 38:6, 15.

Ua parau atoa te peropheta Daniela o tei ora i te hoê â tau e o Ezekiela no nia i te arii no apatoerau: “E aehuehu . . . oia i te parau no te hitia o te râ mai e no te pae i apatoerau: i haere ai oia ma te riri rahi ia pau, e ia faahope roa te taata e rave rahi no te pohe roa. Na ˈna e haamau i to ˈna iho tiahapa, to ˈna iho fare i ropu i na miti ra i nia i te mouˈa moˈa hanahana ra; e tae râ oia i to ˈna iho hopea, e aore roa o ˈna e tauturu.” (Dan. 11:44, 45) Ua tuea te reira i ta te buka Ezekiela i parau no ta Goga e rave.—Ezk. 38:8-12, 16.

Eaha te tupu i muri aˈe i te aroraa hopea? Te faaite mai ra Daniela: “Ia tae i te reira ra tau e tia mai ai [i Aramagedo] te arii rahi ra o Mikaela [Iesu Mesia], o tei tia mai [mai 1914] e faatia i te mau tamarii a to oe ra mau taata: ei reira te anotau ahoaho [te ati rahi], aita ïa ahoaho mai te tupuraa mai o te fenua ra e tae roa aˈenei i teie nei taime: ia tae hoi i te reira tau e ora ˈi to oe mau taata, te feia atoa i papaihia i roto i te buka ra.” (Dan. 12:1) Ua taio mai tatou i te hoê â faataaraa i ta Iesu e rave ia au te Apokalupo 19:11-21.

O vai ïa “Goga e ia Magoga” ta te Apokalupo 20:8 e faahiti ra? Ua taaihia teie iˈoa i te feia atoa o tei orure hau ia Iehova e o tei aro i to ˈna nunaa i te roaraa o te tamataraa hopea ia hope na 1 000 matahiti. Hoê â to ratou haerea ino e to Goga no Magoga, e aro teie mau nunaa i te nunaa o te Atua i te pae hopea o te ati rahi. Mai teie mau nunaa o tei haamouhia i Aramagedo, e haamou-atoa-hia Goga e Magoga. (Apo. 19:20, 21; 20:9) Mea tano mau â ia piihia te feia atoa o te orure hau ia hope na 1 000 matahiti o “Goga e ia Magoga.”

Ei taata haapii Bibilia haapao maitai, te tiai ru nei tatou i te ite o vai “te arii no apatoerau” i mua nei. Noa ˈtu râ o vai te aratai i te mau nunaa no te aro i to te Atua nunaa, ua papu ia tatou e piti tuhaa: (1) E pau e e haamouhia Goga no Magoga e ta ˈna mau nuu. (2) E faaora to tatou Arii, Iesu Mesia, i to te Atua nunaa e e fanaˈo ratou i te ao apî i reira e itehia ˈi te oraraa hau mau.—Apo. 7:14-17.