Skip to content

Skip to table of contents

Apulilo a Lingiwa la Vakuakutanga

Apulilo a Lingiwa la Vakuakutanga

Upi wa Kala Oku Lepa Kuocindumba Conembele ya Salomone?

Ocindumba ca kala onepa yoku iñilila Kohondo yi kola yonembele. Ndomo ci likuata Lembimbiliya Epongoluilo Lioluali Luokaliye lina lia sandekiwa osimbu ka tua pitĩlile kunyamo wo 2023, “ocindumba co kovaso ca kuatele 20 kovikeya kusõvi, ndomo ci likuata lupati wonjo kuenda oku lepa kuayo kua sokele 120.” (2 Asa. 3:4) Ambimbiliya akuavo a pongoluiwa, a lekisa okuti ocindumba ca kuatele “120 kovikeya” koku lepa kuenje eci ci lomboloka okuti ca kuatele 53 kolometulu!

Pole, Embimbiliya Epongoluilo Lioluali Luokaliye lina lia sandekiwa kunyamo wo 2023 kelimi lio ngelesi, li popia eci catiamẽla konembele ya Salomone ndoco: “Oku lepa kuayo kua sokele 20 kovikeya,” ale ceci ci soka 9 kolometulu. a Kũlĩhĩsa asunga amue atito eci kua lingiwila epongoloko liaco.

Oku lepa kuocindumba ka kua tukuiwile kelivulu 1 Liolosoma 6:3. Kocinimbu eci, usonehi Yeremiya wa tukula usõvi kuenda upati wocindumba, ka tukuile oku lepa kualio. Noke vocipama ci kuãimo, eye o lombolola olonepa vimue vi molẽha ciwa vionembele, oku kongelamo Okalunga kutale, otuakãlu ekũi kuenda olongunji vivali viosipi vina via kala kosamua yocindumba. (1 Olos. 7:15-37) Nda okuti ocindumba ca kuatele muẽle ci pitahãla 50 kolometulu koku lepa kuenda ca lepelepo vali okuti onepa yikuavo yonembele ci sule, momo lie Yeremiya ka tukuilile oku lepa kualio? Ndaño muẽle ceci kueya oku pita ovita vianyamo, va Yudea vamue vakuovolandu va soneha okuti ocindumba ka ca lepele calua okuti onepa yikuavo yonembele ci sule.

Olonoño ka vi tava okuti ovimbaka vionembele via ponduile oku kunamẽla kocindumba ci kuete 120 kovikeya koku lepa. Kosimbu, ovikuata via lepa calua vina via pangiwile lewe kuenda atisolu ndeci, olombundi vionembele Kegito, via kuatele ociseveto cimue ca tanda calua kuenda kilu kua sukatelele. Pole, onembele ya Salomone ya litepele. Olonoño vi tava okuti, ovimbaka viaco ka via kuatele eci ci pitahãla epandu kovikeya, ale 2.7 kolometulu koku sanjavala. Onoño yimue koku tunga o tukuiwa okuti Theodor Busink wa malusula poku popia hati: “Omo lioku sanjavala kutito kuocimbaka ci sangiwa [puvelo wonembele], tu pondola oku popia okuti ocindumba ka ca kuatele 120 kovikeya [koku lepa].”

Citava okuti ocisonehua celivulu 2 Asapulo 3:4 ca kopiyaliwa lonjila yimue ka ya suilepo. Ndaño okuti ovisonehua vimue viosimbu vi tukula etendelo “120” vocinimbu eci, pole, ovisonehua vikuavo via koleliwa ndeci o Codise Alexandrinu cocita catãlo kuenda o Codise Ambrosianu vi tukula etendelo “20 kovikeya.” Momo lie ukuakukopiyala a sonehela etendelo “120”? Olondaka vioku soneha etendelo “ocita” kuenda “ovikeya” vi moleha okuti via lisoka kelimi lio Heveru. Omo liaco, ukuakukopiyala nda wa soneha “ovikeya,” pole, wa soneha “ocita.”

Ocili okuti ndaño tu seteka oku kuata elomboloko liovina viosi evi loku lekisa onembele ya Salomone lonjila yimue ya suapo, pole, etu tu tiamisila vali utima kueci onembele yaco yi lomboloka okuti, onembele yinene konepa yespiritu. Tu pandula calua omo okuti Yehova o laleka afendeli vaye vosi oco vo fendelele vonembele yaco.—Va Hev. 9:11-14; Esit. 3:12; 7:9-17.

a Etosi limue lieca elomboloko liwa poku popia okuti, “ovisonehua vimue vio kosimbu vi tukula etendelo ‘120,’ osimbu okuti ovisonehua vikuavo kuenda vamue vakuakupongolola va tukula etendelo ‘20 kovikeya.’”